Umirovila se nakon 43 godine rada, dočekalo je gadno iznenađenje: ‘Nije mi jasno’

Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u Hrvatskoj živi 1.226.530 korisnika mirovina, koji u prosjeku primaju 515,89 eura mirovine. No, tako bi trebalo biti prema propisima. U stvarnosti nije.

Jedna je administrativna službenica nakon više od 43 godine, krajem studenog predala zahtjev za mirovinu koja je trebala početi od kraja prosinca prošle godine. Iako je Zakonom o mirovinskom osiguranju propisan rok za donošenje rješenja o mirovini od 30 do 60 dana nakon podnošenja zahtjeva, umirovljenica je tek u travnju, nakon pet mjeseci, dobila rješenje da joj se priznaje pravo na mirovinu, prenosi Poslovni dnevnik.

No, mirovinu još uvijek nije dobila. Naime, HZMO joj tek treba obračunati koliku će mirovinu dobiti. Doduše, dali su joj predujam s prvom isplatom sredinom travnja. Zakonom je, naime, propisano da umirovljenicima kojima zahtjevi nisu riješeni u zakonskom roku, HZMO isplaćuje predujam, no i to se čeka mjesecima. Drugi problem je činjenica da je predujam u pravilu gotovo uvijek niži od mirovine.

Pretkompletiranje dokumentacije

Osiguranici mogu obavijestiti HZMO o namjeri podnošenja zahtjeva za mirovinu najranije 12 mjeseci prije odlaska u mirovinu. To se naziva pretkompletiranje podataka i služi kako bi HZMO mogao što točnije i preciznije prikupiti sve podatke i temeljem njih odrediti mirovinu.

Iako je umirovljenica s početka priče napravila pretkompletiranje dokumentacije još u rujnu te istaknula da je cijeli radni vijek provela kod istog poslodavca, uz još devet godina rada na ugovor o djelu kod drugog poslodavca, negdje se pojavio problem. Istaknula je da je njena poznanica na rješenje o mirovini čekala više od četiri mjeseca, ali je brže dobila predujam.

“Nije mi jasno što se događa i zašto postupak toliko traje kada sam sve što sam trebala predati, predala na vrijeme. Informacije dobivam na kapaljku. Na telefon ih je jako teško dobiti, a mailom odgovaraju da je sve regularno”, požalila se.

Postoji način na koji Hrvati mogu doći do veće mirovine: Evo na što treba pripaziti

Faktori kašnjenja

Ona, čini se nije jedina koja dugo čeka na svoju prvu mirovinu. Iz HZMO-a ističu da unutar zakonskog roka riješe oko 74 posto zahtjeva za priznavanje prava na mirovinu. Dodaju da na duljinu postupka utječe više faktora, poput kompletnosti zahtjeva, ispunjavanja uvjeta, utvrđivanja prava u drugim nadležnim tijelima…

Kao najčešće uzroke kašnjenja s rješavanjem zahtjeva, iz HZMO-a navode nedostajuće podatke o stažu ili plaći, koje moraju pribaviti od drugih tijela ili poslodavca. Postoje i predmeti u kojima su podaci tijekom rata uništeni ili izgubljeni pa se utvrđuje jesu li možda pohranjeni u arhivu ili drugim tijelima. Poseban slučaj je podnošenje zahtjeva za priznanje prava na invalidsku mirovinu, jer se ona utvrđuju posebnim vještačenjem. HZMO također ističe specifičnost prošle godine, kad je povećan ukupan broj podnesenih zahtjeva zbog zakonskih izmjena i ostvarivanja prava na isplatu dijela obiteljske mirovine.

Treba reći i kako svi oni koji čekaju mirovinu ne dobivaju predujam, niti im se on isplaćuje po automatizmu. Mirovinsko, naime, određuje predujam u predmetima u kojima je vidljivo da su ispunjeni svi uvjeti za priznavanje prava na mirovinu, koji nije moguće odrediti jer nisu poznati svi podaci za njen izračun.

“U situaciji kada rješenje nije doneseno u roku 60 dana, stranka nije zakinuta u ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja ako ispunjava zakonom propisane uvjete, jer se na temelju konačnog rješenja vrši isplata razlike mirovine od dana priznanja prava”, poručili su iz HZMO-a.

Postoji način na koji Hrvati mogu doći do veće mirovine: Evo na što treba pripaziti

Problem na početku godine

Dulje od dva mjeseca na prvu mirovinu čeka čak 25,9 posto budućih umirovljenika. Za njih se nešto dulje provodi kompletiranje podataka, odnosno utvrđivanje staža, plaća, posebnih statusa i slično. Nakon toga se prosječno trajanje postupka za ostvarivanje prava na mirovinu produljuje za prosječno šest dana.

Hrvatski umirovljenici na samom su dnu: Pogledajte kolike su mirovine po Europi

Postoji i još jedan problem. HZMO krajem svake godine bilježi povećan broj zahtjeva za mirovinu s očekivanim danom priznanja od 1. siječnja. No, početko godine se ne može donijeti rješenje o ravu na mirovinu, jer nije donesena odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine, odnosno usklađivanju. Ta vrijednost ovisi o podacima o stopi inflacije te prosječnoj plaći u prethodnih šest mjeseci, što HZMO dobiva od Državnog zavoda za statistiku u veljači, odnosno ožujku. Za izračun mirovine je potreban i podatak o plaći podnositelja zahtjeva, što Porezna uprava obično izdaje također u ožujku.

Iz HZMO-a su istaknuli kako su lani dobili 677.000 zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, a s neriješenim predmetima od ranije, njihovi su se službenici protekle godine uhvatili u koštac s ukupno 734.000 zahtjeva. Od toga su riješili 88 posto. Što se, pak, tiče ove godine, do 26. svibnja je podneseno ukupno 336.000 zahtjeva, od kojij je riješeno njih 286.000.

Od tog broja, 12.000 odnosi se na broj podnesenih zahtjeva za priznavanje prava na mirovinu, uz 8000 zahtjeva podnesenih tijekom ranijeg razdoblja, od čega je riješeno 14.000, što uključuje i 5200 rješenja o predujmu mirovine. Broj podnesenih zahtjeva za prava na mirovinu na mjesečnoj razini u travnju 2024. bio je 2362 i u pravilu se rješavaju odmah nakon prestanka osiguranja, istaknuli su iz HZMO-a.