![](https://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2024/04/otvorenje_tommy32-140522-155x95.jpg)
S tržišta se povlači sol koju kupuju mnogi Hrvati: Nađeni su dijelovi plastike
Vladajući su se prije nekoliko mjeseci pohvalili kako je Hrvatska postala useljenička zemlja. No, iako se trude privući Hrvate iz dijaspore, velik broj useljenika su zapravo strani državljani koji su došli u Hrvatsku u potrazi za boljim životom. Prošle je godine izdano 172.499 dozvola za boravak i rad stranih državljana.
Naime, sve se više grana gospodarstva oslanja na tu radnu snagu, s obzirom na odljev domaćeg stanovništva, ali i životni standard koji je porastao i iziskuje veće plaće od onih koje mogu ponuditi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, trenutno su u Lijepoj našoj slobodna 23.872 radna mjesta, dok je nezaposlenih 106.026.
Stoga ne čude najnoviji podaci Ministarstva unutarnjih poslova koji kazuju kako je u prva tri mjeseca ove godine izdano čak 52.196 dozvola za boravak i rad stranaca. Od tog broja, čak 36.249 dozvola (69,45 posto) se odnosi na novo zapošljavanje osoba koje dosad nisu radile u Hrvatskoj ili su imale prekid u zapošljavanju od najmanje godinu dana. Produljena je 13.521 dozvola (25,9 posto), a za sezonski je rad izdano 2246 radnih dozvola (4,30 posto) i to gotovo isključivo u djelatnostima turizma i ugostiteljstva.
Prema podacima MUP-a, najviše je radnih dozvola izdano u djelatnostima graditeljstva (19.479), turizma i ugostiteljstva (14.221), industrije (6886), prometa i veza (3764) te trgovine (1891). Treba reći i kako je najveći broj dozvola za boravak i rad stranaca izdala Policijska uprava zagrebačka (11.770), zatim slijede PU istarska (7910) i PU splitsko-dalmatinska (5341). Najmanje radnih dozvola izdano je u policijskim upravama požeško-slavonskoj (262), virovitičko-podravskoj (275) i bjelovarsko-bilogorskoj (574).
Najveći je broj radnih dozvola u prva tri mjeseca ove godine izdan državljanima Nepala (10.685), Bosne i Hercegovine (10.012), Srbije (5949), Indije (5088), Filipina (4139), Bangladeša (3567), Sjeverne Makedonije (2736), Kosovo (1952), Egipta (1317) i Uzbekistana (1296). Time pogrdni izraz za strane radnike (Nepalci, op.a.) polako dobiva svoje statističko uporište.
Ako bi se tijekom cijele 2024. godine nastavilo s ovakvim tempom izdavanja radnih dozvola, točnim bi se pokazale procjene pojedinih stručnjaka kako bi Hrvatsku ove godine moglo doći 200.000 novih stranih radnika. Iz Hrvatske udruge poslodavaca već su ranije procijenili kako bi do kraja ovog desetljeća Hrvatska mogla biti dom za čak pola milijuna inozemnih državljana koji su ovdje došli raditi.
“Jamčimo da će prosječna plaća biti 1600 eura, minimalna bruto plaća bit će 1250 eura, podići ćemo mirovinu na 750 eura. Stvorit ćemo preduvjete za otvaranje novih 125.000 radnih mjesta”, rekao je premijer Andrej Plenković krajem prošlog mjeseca predstavljajući predizborni program HDZ-a.
No, ekonomisti upozoravaju da bi se ovakvim mjerama u sljedeće četiri godine strateški trebalo privući Hrvate koji su otišli u inozemstvo, naročito u područjima koja su u Hrvatskoj po pitanju materijalnih uvjeta još uvijek na dobrom glasu.
“Ako se poveća vrijednost bruto domaćeg proizvoda, onda se mogu povećati plaće, mirovine i davanja. I to se postavlja kao cilj. Sada je samo pitanje kako taj cilj ostvariti. Prvo pitanje, u kojim djelatnostima, odnosno industrijama, će se povećati ta radna mjesta? Hoće li to povećati ovo što rade Wolt i Bolt ili će se to povećati u kemijskoj, elektro i ne znam kojoj industriji? Ako će se to povećati u prerađivačkoj industriji, industriji visoke tehnologije onda će se to ostvariti. Mi smo povećali broj radnih mjesta, ali za nekvalificiranu radnu snagu, ove koji dolaze iz Nepala i Filipina. Za takva radna mjesta neće se vratiti Hrvati, već će se povećati zapošljavanje stranaca. Znači, ako Vlada to ima, znači da su oni to procijenili, napravili politike da se povećaju ta radna mjesta i da su s tim ciljem donijeli ekonomsko-političke mjere, onda bi to bilo u redu”, zaključio je nedavno bivši ministar financija, Ljubo Jurčić.
Hrvat traži posao, ali nema vezu ni rođaka: ‘Na stotine tisuća radnika dolaze raditi ovo’
S tržišta se povlači sol koju kupuju mnogi Hrvati: Nađeni su dijelovi plastike
Isti proizvod u Hrvatskoj skuplji čak 348 eura nego u Austriji: ‘Odakle tolika razlika?’
Hrvat šokirao troškovima uređenja stana: ‘Pa što si ti unutra nagurao, čovječe’
Prokomentirao situaciju s cijenama u Hrvatskoj: ‘U tom slučaju kava će koštati 5 eura’