U Hrvatskoj je moguće primati i europske mirovine: Za ovu uslugu rijetki znaju, evo što donosi

U proteklih nekoliko mjeseci mirovine su postale jedno od važnijih društvenih pitanja. Ne treba govoriti kako su izbori uskoro pa se država trudi svima dati više nego inače. U proteklom razdoblju podignute su obiteljske i najniže mirovine, vraćeni su davno oduzeti dijelovi umirovljenima po posebnim propisima, a i dio onih koji prima mirovine iz dva stupa može računati na povišicu.

Ipak, svugdje u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, javni mirovinski sustavi postaju sve manje održivi. U ovome tekstu nećemo se previše baviti razlozima, ali hoćemo posljedicama. Naime, isplata mirovina iz kombinacije doprinosa i poreza koji su se slili u državni proračun, više ne jamči visoke mirovine. Stoga su se diljem svijeta razvili mirovinski fondovi u vlasništvu financijskih institucija u koje građani obvezno ili dobrovoljno, ovisno o zakonskom uređenju, uplaćuju svoje doprinose.

Kod nas postoje i obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi, a od prošle godine i paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP). U žargonu nazvan paneuropskom mirovinom, ovaj model je zapravo nastao kao odgovor Europske umije na negativne posljedice demografskog starenja i nesigurnosti prihoda od rada u Europi. Definiran je posebnom uredbom, a svaka od država članica ga je dužna urediti posebnim zakonom. To je učinila i Hrvatska, donijevši 1. siječnja prošle godine Zakon o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu.

Europski model

Tim su zakonom definirana prava i obveze korisnika, ali i ponuđača te usluge, koja su strogog definirana na razini cijele Europe. U nas trenutno postoji samo jedan ponuđač ove usluge, slovačko investicijsko društvo Finax. Ono je na naše tržište ušlo početkom travnja prošle godine te odmah zainteresiralo dio javnosti zbog uvjeta pod kojima se novac može ulagati za mirovinu.

Riječ je o modelu sličnom našim dobrovoljnim mirovinskim fondovima. No, postoji nekoliko razlika. Prije svega, u PEPP-u se može štedjeti od ranog djetinjstva, štednja se može prenositi iz države u državu, a na kraju se sva ušteđena sredstva mogu povući u dobi od 55 godina, a dobra vijest je i da nema poreza na dohodak. Jedna od pogodnosti je i ta da štediše, koje će svoj novac ulagati u PEPP, u slučaju selidbe u druge zemlje članice Europske unije, neće morati otvarati nove mirovinske štednje u tim zemljama, već će svoju mirovinsku štednju ostvarenu u Hrvatskoj, moći ponijeti sa sobom i pritom je nadopunjavati.

Kod štednje za mirovinu, Finax nudi dva modela. Prvi se oslanja na isključivo ulaganje u ETF-ove, odnosno fondove čijim se dionicama trguje na burzi. Pritom se biraju dionice koje su zaštićene od inflatornih rizika. Drugi model se oslanja na 80-postotno ulaganje u dionice te 20-postotno u obveznice, s time da, za razliku od dobrovoljnih mirovinskih fondova (treći stup), to nije ograničeno na Hrvatsku. Pred kraj radnog vijeka, odnosno netom prije odlaska u mirovinu, omjer ulaganja u dionice i obveznice bit će 60:40.

Vrlo visoki prinosi

“Trenutno imamo 5782 korisnika Europske mirovine (PEPP), a prosječna imovina po korisniku iznosi 2995 eura. Prosječna dob naših štediša je 39 godina. Što se tiče prosječnih prinosa, ta brojka može varirati ovisno o datumu otvaranja računa”, otkrili su nam iz Finaxa.

Prema tablici koju su nam priložili, očekuju prinose od 7,7 do 10,7 posto na uložen novac unutar godine dana. Također, tijekom isplate, prinosi na uložen novac trebali bi se, prema njihovim procjenama, kretati od 8,9 do 12,7 posto, ovisno o odabranom modelu. Za usporedbu, prinosi u osam otvorenih i 21 zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu su se tijekom prošle godine kretali od četiri do 13,5 posto.

“Zadovoljni smo inicijalnim odazivom hrvatskih građana na uslugu PEPP. Primijetili smo rast interesa svakim danom, a posebno smo sretni zbog samoinicijativnog pristupa mnogih korisnika koji su aktivno zatražili od svojih poslodavaca da izvrše neoporezive doprinose (od ove godine 67 eura mjesečno, odnosno 804 eura godišnje) na njihov račun Europske mirovine (PEPP). Aktualno preko 60 tvrtki uplaćuje za svoje zaposlenike u Europsku mirovinu. Očekujemo daljnji porast interesa jer se sve više ljudi educira o prednostima pasivnog investiranja kroz globalnu diverzifikaciju putem ETF fondova s nižim naknadama, zakonski ograničenim u PEPP-u na maksimalno jedan posto. Finaxova naknada je 0,6 posto plus PDV (0,72 posto ukupno)”, odgovorili su na iz Finaxa.

Radnici A1 traže veće plaće: Evo što su im odgovorili iz firme

Interes bi mogao biti i veći

Ipak, čini se da bi Hrvati bili puno više zainteresirani za PEPP da nema nekih otegotnih okolnosti na tržištu. Prije svega, ljude zanima koliko mogu uplaćivati od svoje plaće i koliko će im se to isplatiti.

“Ima li naznaka da će uskoro biti još pružatelja PEPP-a u Hrvatskoj ili je Finax jedini izbor do daljnjega? I koliko bi bilo optimalno odvajati mjesečno/godišnje u tu štednju od, recimo, jedne prosječne hrvatske plaće”, postavljeno je pitanje na Redditu.

Iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), odgovorili su nam kako je Finax zasad jedini registrirani ponuđač PEPP-a. Dodali su da druga financijska društva iz Hrvatske ili EU zasad nisu “u procesu ishođenja ovlaštenja ili notifikacije za nuđenje te usluge u Hrvatskoj”, što znači da će Finax još neko vrijeme ostati sam na hrvatskom tržištu. Doduše, riječ je o iskusnom ponuđaču ove usluge, s obzirom na to da isti model mirovinske štednje nudi u Slovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj. 

Otkriveno koliko su novca Hrvati skupili u mirovinskim fondovima: Cifra je zapanjujuća

Jedini, ali nisu monopolisti

“Ovu situaciju na tržištu ne možemo poistovjećivati s monopolskom pozicijom s obzirom da ne postoje barijere koje bi sprječavale ulazak bilo kojeg relevantnog društva na tržište već to prvenstveno ovisi o njihovoj poslovnoj odluci. Pružanje PEPP proizvoda omogućeno je za čitav spektar pružatelja iz različitih grana financijske industrije i to na razini cijele EU. Njihovo je diskrecijsko pravo i odluka hoće li ponuditi PEPP proizvod (uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih Uredbom i provedbenom legislativom). Smatramo da Finax nije ni u kakvoj poziciji sprječavanja ulaska ‘novih igrača’ na tržište”, poručili su iz HANFA-e.

Iz Finaxa, pak, poručuju da su ponosni na svoj “monopol”, ali i da su svjesni da je moguće vrlo skoro popunjavanje tržišta konkurencijom. Istodobno, očekuju povećanje broja klijenata, ali i ogroman rast u ovom segmentu s obzirom na to da, kako tvrde, svaka četvrta osoba štedi za mirovinu. U ovom je modelu moguće uložiti najmanje 10 eura mjesečno, s time da nije nužno odvajati novac svakog mjeseca, što se čini vrlo povoljnom opcijom za većinu građana.

“Smatramo da će konkurencija biti korisna za sve strane, potičući inovacije i pružajući štedišama više opcija. Pozdravljamo dolazak novih sudionika na tržište PEPP-a i vjerujemo da će to rezultirati boljim mogućnostima i uslugama za sve potencijalne štediše”, zaključili su iz Finaxa.

Radnici A1 traže veće plaće: Evo što su im odgovorili iz firme