Što bi se dogodilo s Hrvatskom da nema stranih radnika: ‘Jadno, kako god okreneš’

Šetnjom većim gradovima vidljiv je sve veći broj stranaca. U posljednje vrijeme nije riječ samo o turistima, već i o ljudima koji su u Hrvatsku došli zaraditi svoj kruh. Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, procjenjuje se da je iz nje iselilo oko 400.000 ljudi. S druge strane, sve je veći broj onih koji u Lijepoj našoj vide ono što Hrvati vide u Njemačkoj ili Irskoj.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, lani je izdano 172.499 dozvola za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj. U prva tri mjeseca ove godine izdano je čak 52.196 takvih dozvola, od čega gotovo 70 posto njih otpada na novo zapošljavanje, odnosno na ljude koji dosad nisu radili u Hrvatskoj ili su imali prekid u radu od godinu dana.

Time su procjene o tome kako bi već ove godine u Hrvatsku moglo doći 200.000 stranih radnika bliže svome ostvarenju. Povele su se već i prije rasprave o tome trebaju li nam strani radnici, plaćaju li ih poslodavci bolje od domaćih, i tako redom. No, samo jednom objavom sve je sumirano na Redditu. “Kaj bi se desilo da nismo uveli radnu snagu u Hrvatsku? Koje je vaše mišljenje”, pitao je jedan Hrvat internetsku zajednicu i dobio pregršt odgovora koji uglavnom idu u nekoliko istih smjerova, uglavnom povezanih uz politiku, demografiju i druga ekonomska kretanja.

U istom košu

Na posebnom su se udaru našli članovi HDZ-a i poslodavci. Dežurni komentatori su ih praktički trpali u isti koš krivaca za masovni egzodus Hrvata. Pritom su skupili pozamašni broj poruka podrške za svoje tvrdnje.

“HDZ-ovci bi bili manje bogati. Robovlasnici bi ili propali ili bi prestali biti robovlasnici. Domaći radnici bi bili bolje tretirani i imali bi bolje plaće, 500,000 ljudi ne bi bilo protjerano iz zemlje. Ukratko, bilo bi još nade za nas”, smatra jedan komentator, dok drugi dodaje: “Povećale bi se plaće domaćima i više bi se poštovala prava radnika, mislim da bi se dio naših vratio iz inozemstva. Naje*ali bi jedino kvaziposlodavci, robovlasnici i ekipa koja iznajmljuje šupe i vlažne podrume za držanje robova”.

“Bilo bi zanimljivo vidjeti pojedine krkane kako gutaju ono svoje ‘Ako nećeš ti, ima tko hoće. Dignem kamen i ispod njega izađe 10 takvih kao ti’. Sad im je, pak, omogućeno izrabljivanje strane radne snage, koju im, u dosta slučajeva, dopremaju robovlasničke agencije. Ljudi su očajni (kao i domaći zaposlenici nekad) i prihvaćaju te jadne uvjete jer su bolji od ekonomske situacije koju imaju u domaćoj državi. Hrvatski građani se i dalje iseljavaju, jer su, nažalost (ili nasreću) u drugim državama tretirani bolje nego u svojoj vlastitoj, barem što se radnih zakona i standarda tiče. Jadno, kako god da okreneš”, poentirao je još jedan komentator.

‘Naši borci nisu ginuli za Nepalce i Filipince’ Ljubo Jurčić upozorava na kaos i anarhiju u turizmu

Previše uhljeba, premalo radnika

Neki su prstom uprli u javni sektor koji broji 244.000 zaposlenika. Iako su im nedavno povećane plaće, mnogi se pitaju što ti ljudi uopće rade. Javni sektor u Hrvatskoj je postao simbol uhljebništva, odnosno nerada za visoku plaću, koja, kažu, ide iz poreza svih ostalih.

“Mislim da je kod nas ozbiljan problem što imamo preveliki javni sektor i to se itekako odražava na stanje u privatnom sektoru. Imaš ogroman broj ljudi koji su zaposleni u javnom sektoru, a ne stvaraju nikakvu dodanu vrijednost već su čisti trošak koji se tolerira, jer su glasači. Taj trošak i njihove plaće mora namiriti privatni sektor kojeg država neumoljivo cijedi. Naravno da ima i pohlepnih privatnika koji isto tako cijede svoje zaposlenike ali mislim da je u načelu problem niskih placa najviše uzrokovan javnim sektorom”, smatra jedan Hrvat.

No, odmah je dobio odgovor kako su ti radnici u javnom sektoru nužni, za razliku od nekih drugih. “Imaš krivu percepciju. Javni sektor treba radnike, pa čak i ‘šalteruše’ kojima se ljudi izruguju. Ali ne trebamo na stotine ‘agencija’, ‘ureda’ i ‘ustanova’ koje su izmišljene samo da bi deseci tisuća HDZ-njara muzli novce. Nastavnike, medicinske sestre, službenike u pravosuđu i tete u vrtiću uvijek trebaš, ali ne trebaš HDZ-ove parazite koji izmišljaju poslove i radna mjesta kako bi se kralo”, ustvrdio je netko.

A što je s cijenama?

Da nema uvoza radne snage, kažu neki, poslodavci bi počeli podizati plaće, jer ne bi mogli “plakati u nedogled da nitko neće raditi”. Mišljenje je to velikog broja komentatora, koji smatraju da bi se time spriječila i inflacija, ne samo uvoza radne snage, već i cijena. Ipak, rijetki su razumjeli da pitanje postavljeno na početku ne ide prema zabrani iseljavanja Hrvata.

“Poskupljenje i nedostupnost nekih usluga. Sumnjam da bi se ekipa masovno vratila iz Irske da bi vozila za Glovo ili radila na baušteli”, poentirao je jedan komentator, dok je drugi dodao: “Hrpa toga bi stala. Moguće je da bi dobar dio hotela i restorana na obali bio zatvoren. Cijene bi sigurno još više skočile jer bi potražnja ostala ista, ali bi se povećala ponuda. S druge strane moguće je da bi stanarine bile niže jer bi bila manja navala na stanove za najam.”

Na to se nadovezao još netko, ustvrdivši da je sve zapravo propaganda: “Koliko ljudi u komentarima misli da će cijele grane gospodarstva propasti je dokaz da je propaganda, da bez njih ne možemo, bila uspješna.”

Testiranje tržišta

Ima i onih koji su uvjereni da poslodavci ne bi posegnuli rukom dublje u džep. Iako je u Hrvatskoj još uvijek oko 100.000 nezaposlenih, mnogi poslodavci se odlučuju na stranu radnu snagu, jer čak niti takozvano “testiranje tržišta” za njih ne pronalazi adekvatnu radnu snagu u domaćim redovima.

“Zar vi stvarno vjerujete da bi poslodavci dizali plaće? Pa moj direktor je nebrojeno puta rekao da on ima dovoljno para za tri života i da ga boli ku*ac hoće li zatvoriti firmu sutra ili za 50 godina. Vi fakat ozbiljno podcjenjujete pohlepu i inat balkanskih poslodavaca. Naravno, nisu svi isti i to sve stoji, ali realno većina ima mindset ovog mog debila”, ustvrdio je nečiji zaposlenik.

Neki su uvjereni da bi se bez radne snage moglo ispuniti Kolindino “obećanje” o plaći od 8000 eura. Dio Hrvata, pak, drži da bi došlo do pomora stanovništva, odnosno “ekipe koja si ne zna složiti gablec ili je prelijena prošetati do prve pekarne. Mogu shvatiti uvoz radnika u građevinarstvu i turizmu, al da nam trebaju dostavljači hrane i taksisti dolaziti s drugog kraja svijeta, to ne razumijem.”

Strani radnici priznali koliko zarađuju u Hrvatskoj: ‘Doma toliko nikad ne bih mogao’

Potpuni ekonomski kolaps

Pritom su aludirali na činjenicu da u Hrvatsku dolazi uglavnom nisko kvalificirana radna snaga. Na to upozoravaju i stručnjaci, jer su iz Hrvatske otišli uglavnom mladi i dobro obrazovani kadrovi. No, niska kvalificiranost sa sobom poteže i niske plaće, što znači niske poreze i općenito lošije funkcioniranje države. No, netko je, sasvim ozbiljno, zaključio da bi Hrvatska bez uvoza radne snage – propala.

“Kolaps mirovinskog i zdravstvenog sustava, a na malo duže periode i potpuni ekonomski kolaps. Strani radnici nisu tu zbog iseljavanja ili malih plaća, to je samo malo ubrzalo proces. Doveli smo ih jer se ne rađa dovoljno djece. Iz istog razloga ih dovode Njemačka, Švicarska, skandinavske zemlje, SAD…

Jedina alternativa stranim radnicima je efektivna pronatalitetna politika koju niti jedna zemlja na svijetu nije uspjela provesti, uključujući zemlje s praktički neograničenim budžetom koje sam već naveo. Problem s modernim životom je što bi skoro svaka obitelj trebala imati troje djece da nam održi ekonomski sustav, ali nitko ne želi imati troje djece, neovisno o tome koliko novca ima”, zaključio je jedan komentator.

Hoće li biti novca za više plaće i mirovine Hrvata: ‘Osuđeni smo na sušu kad izvor presahne’