Stanko razvio neobičan biznis na krovovima zgrada: Tvrtke se pomamile za njegovim proizvodom

Stanko Rajić jedan je od ljudi koji su svoju ideju, koliko god ona na prvu zvučala suludu, odlučili provesti u djelo. Ovaj predsjednik Beogradskog udruženja pčelara, svojim je kolegama svojevremeno je svojim kolegama spomenuo urbanog pčelarstva. Prema njemu su u tom trenutku upućeni pogledi čuđenja.

No, to ga nije poremetilo te je 2018. dobio poziv veleposlanstva iz Francuske u Beogradu da na njihovom objektu postavi dvije košnice. Stanko danas pak s drugim pčelarima održava košnice na sedam-osam zgrada u Beogradu, a među njima je i hotel Hajat, čiji gosti mogu u restoranu kušati poslastice s medom, potpuno nesvjesni da je vrcan s krova.

“Slika je danas puno ljepša. Ljudi su shvatili da urbano pčelarstvo nije samo obično držanje košnica na ravnim krovovima, nego puno više. Tu je na prvom mjestu edukacija ne samo građana Beograda nego i djece. Moja generacija je nekada imala baku i djeda na selu. Današnja generacija mladih rijetko ima priliku posjetiti selo i da iz prve ruke vidi izvorni životinjski i biljni svijet”, rekao je Rajić za EUpravo Zato.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Beogradsko Udruženje Pčelara (@beogradskoudruzenjepcelara)

Edukacija

“Danas je to priča koja je interesantna, a mi pažnju medija koristimo da bismo rekli ono što mislimo da je važno za očuvanje pčela i to ne samo medonosnih pčela nego i svih ostalih polinatora. U Beogradu ima 270 različitih vrsta pčela, u Srbiji oko 700, a u cijelom svijetu 20.000. Polinatori su važni insekti koje mi rijetko susrećemo, ali su važni za očuvanje bioraznolikosti”, objasnio je.

Kako je naveo za sada se proizvode male količine meda koje tvrtke u vidu korporativnih poklona dijele poslovnim partnerima kako bi se promovirala ova ideja. Rajić se pak nada da će uskoro u u suradnji sa nadležnim savezom dogovoriti da ovaj gradski med bude i u turističkoj ponudi Beograda.

“Ono na čemu mi inzistiramo je i edukacija, ne samo građana o korištenju pčelinjih proizvoda nego i samih pčelara iz ruralnih predjela. Taj segment smo pomalo zanemarili. Država Srbija je uložila dosta sredstava i pčelarima kroz subvencije omogućila da kupe opremu i slično, ali smo zaboravili da je nedovoljno iskorišten prostor za edukaciju”, kazao je Rajić koji ima višedesetljetno iskustvo u pčelarstvu te i u regiji sudjeluje u brojnim radionicama, konferencijama i predavanjima.

Puno veći prinosi

“Prinosi su na košnicama mnogo veći nego u ruralnim predjelima. Med je besprekorno čist, svake godine radimo analize u Centru za ispitivanje namirnica i perfektne je kvalitete. Prošle godine je osvojio zlatnu medalju na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu i na još nekim skupovima. Što se čistoće tiče, gradska sredina se ispostavila kao bolja i humanija po pčele. Prvo, bilje je raznovrsno, Beograd je predivan grad na dvije rijeke, tu su Kalemegdan, Topčider i brojni parkovi, nema pesticida”, rekao je.

Najgora prevara u hrvatskom ugostiteljstvu: ‘Nabave je za 20 centi, a prodaju za 5 eura’

“Vi kada odete u Vojvodinu, primjera radi, na 300 hektara uljane repice, neku drugu travku ne možete naći ni za lijek, a u Beogradu non-stop nešto cvjeta tako da je to izuzetno ugodno za život pčela”, poručio je Rajić te je napomenuo kako njegova ideja nije bila da se u gradu vrca med, iako su prinosi veći, već da se svijet pčela približi stanovnicima urbanih sredina.