Na pomolu poskupljenje namirnice bez koje se ne može: Hrvatska posebno ugrožena

Cijene kruha i drugih pekarskih proizvoda su u posljednjih godinu dana drastično porasle. Pekari su se žalili na visoke cijene kvasca, ali i žitarica, zbog kojih im rastu troškovi proizvodnje, pa moraju posegnuti za nepopularnim dizanjem cijena. Cijene pšenice su, pokazuju podaci portala Agroklub, proteklog ponedjeljka dosegle rekordnu razinu od 269 eura po toni predviđenoj za trgovinu u rujnu. Riječ je o rastu od čak 55 eura po toni u proteklih mjesec dana.

Uzrok ovakvom rastu cijena su loše vremenske prilike u Ukrajini i Rusiji za koje se smatra da su naštetile ovogodišnjem urodu žitarica. Naime, posljednjih tjedana je istočnu Ukrajinu zahvatio val hladnog zraka, nakon kojeg je došlo do naglih vrućina. Udruženje izvoznika u Ukrajini (UGA) revidiralo je svoje prognoze ukupne proizvodnje pšenice na 19,1 milijun tona, kukuruza na 25,5 milijuna tona, a ječma na 4,6 milijuna tona. Sve ove količine su manje od prošlogodišnjeg uroda. Ruski su analitičari zbog istih klimatskih razloga, ali i nestašice vode na jugu zemlje smanjili procjenu uroda pšenice na 83,5 milijuna tona.

S druge strane, u Francuskoj i Njemačkoj je zabilježeno previše padalina, zbog čega nisu rasle samo cijene pšenice, već i kukuruza. On je u svibnju prešao granicu od 220 eura po toni. Na cijenu će utjecati i spora sjetva kukuruza u Francuskoj. Naime, umjesto uobičajenog prosjeka od 96 posto zasijanih površina, trenutno je u Francuskoj pod kukuruzom samo 78 posto predviđenih površina za uzgoj kukuruza.

Ovisnost o uvozu

Stručnjaci drže da bi trebalo doći do stagnacije cijena, ali pod uvjetom da tržišni i proizvodni uvjeti ne budu ovako loši. Ako se nastavi problem s urodom, piše Agrarheute, cijene bi se mogle još podići. Poseban je to problem za države koje u većoj mjeri ovise o uvozu i ne mogu same zadovoljiti potrebe vlastitog tržišta. Među njima je i Hrvatska u kojoj je zabilježen rast uvoza hrane.

“Mi smo dio europskog tržišta i kao takvi smo otvoreni za tržište prema svim europskim zemljama. Raste uvoz zbog toga što još nismo postigli taj cilj samodostatnosti, prije svega u stočarstvu koje moramo podići kroz ove mjere koje smo definirali na razini europskih fondova, ali i nacionalnih mjera. Moramo ih i ubuduće provoditi, ali također, kroz zemljišnu politiku, upravljanje resursima gdje nismo iskoristili ovaj potencijal u potpunosti”, objasnio je za HRT državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, Tugomir Majdak.

Slavonci okreću leđa pšenici, prigrlili novu kulturu: ‘Par godina prije ovo je bilo nezamislivo’

Uvozni lobiji u Hrvatskoj i dalje diktiraju cijene u trgovačkim lancima, a poljoprivrednici su ovdje u nepovoljnijem položaju za plasman svojih proizvoda zbog vrlo niskih otkupnih cijena. Cijene hrane u trgovinama su općenito veće u Europi nego u drugim krajevima svijeta.