Prije 10 godina pogodila nas je neviđena katastrofa: ‘Slovenci su nas upozoravali, nismo slušali’

Novi ministar poljoprivrede Josip Dabro se dolaskom na funkciju suočava s brojnim problemima koje hitno treba riješiti, ako nova Vlada misli zaustaviti pad poljoprivredne proizvodnje. Vlada RH u svom Programu 2024. – 2028. navodi da želi povećati vrijednost poljoprivredne proizvodnje za dodatnih 20 posto i dosegnuti 3,8 milijardi eura.

Kako će to uspjeti, pitanje je s obzirom na to da od ulaska Hrvatske u EU stalno bilježimo pad proizvodnje. Ove godine zasađeno je 30 tisuća hektara manje pšenice nego prošle godine, a pala je proizvodnja jabuka i mandarina.

Nastavljen je pad proizvodnje u mljekarskoj industriji koja je 2023. završila s isporučenih 377 milijuna kilograma mlijeka, a broj isporučitelja je pao na 2630. Prve godine ulaska u EU imali smo više od 12 tisuća isporučitelja koji su isporučili više od 600 milijuna kilograma mlijeka.

Opterećenje poljoprivrednicima

Konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić na pitanje može li Hrvatska do 2028. godine povećati poljoprivrednu proizvodnju odgovara da je pred vladom izazovno razdoblje u kojem će trebati riješiti više problema.

“Sama količinska proizvodnja kod nas je uglavnom stagnirajuća ili čak pada u nekim sektorima. Trebati će puno sredstava i promjene nekih politika da bi se dosegla ta brojka”, rekla je Blažić dodajući da će taj cilj biti teško ostvariti ako se nastavi raditi kao što se radilo do sada.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović upozorava da Europski zeleni plan stvara veliko opterećenje hrvatskim poljoprivrednicima.

Administrativno opterećenje

“U posljednjih deset godina nestalo je oko deset milijuna farmi u cijeloj Europskoj Uniji, upravo zbog toga što opstaju ili izuzetno veliki sustavi ili mikro sustavi. Govorimo o malim sustavima koji su pronašli način da plasiraju svoj proizvod direktno krajnjem kupcu, na lokalnom tržištu s kratkim opskrbnim lancima”, rekao je Jakopović da je to jedan načina na koji se mogu pomiriti ograničenja zelene politike i proizvođača.

Na pitanje je li zajednička poljoprivredna politika više naštetila hrvatskoj poljoprivredi, odgovara da naša zemlja još pati zbog pada koji se dogodio odmah nakon ulaska na zajedničko tržište.

“Mi smo te 2013. godine ušli potpuno nespremni za zajedničko tržište i trebalo nam je dvije, tri godine da se prilagodimo novom načinu razmišljanja. Slovenci i Austrijanci su nas upozoravali što će se dogoditi, ali mi nismo slušali”, kaže Jakopović dodajući da su poljoprivrednici danas pod velikim administrativnim opterećenjem i da će to hitno trebati mijenjati u narednom razdoblju.

‘Ne treba misliti o ograničenjima’

“U sljedećem programskom razdoblju od 2028. – 2034. morati će se smanjiti papirologija za poljoprivrednike, koja na kraju u konačnici služi sama sebi”, dodaje. Novom ministru Dabri je poručio da u prvih 100 dana razmisli koji je strateški cilj prije nego što napravi bilo što drugo.

“Trebamo vidjeti gdje smo, koji nam je strateški cilj, želimo li Hrvatsku regionalno pozicionirati”, rekaol je Jakopović dodajući da još uvijek nemamo provedbene dokumente za ovo programsko razdoblje.

Profesor s Agronomskog fakulteta Ivo Grgić poručuje da sada ne treba misliti toliko o ograničenjima, već o prilikama zajedničkog tržišta.

Hrvatsku čeka venecijanski scenarij: Pogledajte užas koji se odvija na njihovom najpoznatijem trgu

“Mi smo dio zajedničkog činjenica i to je činjenica, stoga Hrvatska treba prihvatiti dobre strane zajedničke poljoprivredne politike koje se mogu primijeniti u našoj zemlji”, kaže Grgić dodajući da je napa velika prilika očuvano zemljište.

“Ne smijemo zaboraviti da je trećina Hrvatske ekološki očuvana. Pogledajte Velebit, Liku, Kordun. Taj dio je dušu dao za nešto što ima ogromni tržišni potencijal, a to je ekološka proizvodnja u kojoj Hrvatska mora naći svoju priliku”, zaključuje.