Prava istina o godišnjim odmorima u Hrvatskoj: Procurili podaci, evo kako stoje stvari

Ljeto u Hrvatskoj obično označava i sezonu godišnjih odmora. Zaposlenici u prosjeku imaju na raspolaganju 24,8 dana, što je slično kao i lani. Treba reći da ne dobivaju svi isti broj dana koje mogu koristiti za godišnji odmor. Naime, to ovisi o stručnoj spremi, ali i duljini trajanja zaposlenja na neodređeno vrijeme.

Stoga ne čudi da je brojem dana godišnjeg odmora, prema istraživanju portala MojPosao, zadovoljno svega 29 posto radnika. Rast je to nezadovoljstva zaposlenika odmorom od posla za kojeg smatraju da je prekratak. Lani je duljinom svog godišnjeg odmora bilo zadovoljno 43 posto zaposlenih.

Iako stručnjaci tvrde da je za potpuni odmor od posla potrebno tri tjedna, tek svaki treći zaposleni u Hrvatskoj će to moći učiniti. Otprilike toliko će zaposlenih ići na godišnji dva tjedna, dok će 14 posto zaposlenih uzeti samo tjedan dana godišnjeg odmora. No, svaki peti radnik će iskoristiti više od tri tjedna godišnjeg odmora ove godine.

Zanimljivo, najviše ispitanika bi rado koristilo 31 dan godišnjeg odmora. No, najbolje će proći zaposleni u velikim tvrtkama, gdje im je na raspolaganju u prosjeku 26 dana. U tvrtkama srednje veličine moguće je koristiti 25 dana godišnjeg odmora, dok je kod malih poduzetnika moguće dobiti svega 23 dana.

Pesimistični oko regresa

S druge strane, u brojnim tvrtkama kreće isplata regresa. Njega očekuje 56 posto zaposlenika, mahom u državnim tvrtkama i institucijama (93-94 posto). No, zanimljivo je da oni očekuju i najmanje iznose regresa, svega 279 eura u prosjeku.

Najviše novca trebalo bi sjesti na račune zaposlenih u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, u kojima uglavnom priželjkuju iznos od 365 eura.  S druge strane, najmanje optimistični su radnici privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu, Njih svega 38 posto očekuje isplatu ovog neoporezivog dodatka u iznosu od 332 eura. U prosjeku, radnici u Hrvatskoj očekuju regres od 327 eura.

Hrvatima na račun sjelo ugodnih 100 eura: Mnogi ne znaju o čemu je riječ

Lani je, treba podsjetiti, očekivani regres bio 20 posto veći od pretprošle godine, dok je sad razlika svega osam posto. Vrijedi reći kako je država poreznim izmjenama omogućila isplatu neoporezivih dodataka u iznosu od 700 eura godišnje. No, u to spadaju i božićnice, uskrsnice te druge jubilarne nagrade, što znači da regres ne mora toliko iznositi. Štoviše, Zakonom o radu čak nije niti propisana obveza isplate regresa, tako da će mnogi radnici i ove godine ostati bez njega.