Hrvatska je savršena za nju, a zarada zagarantirana: Potražnja za ovom biljkom raste

Mak, poznat i pod imenom Papaver somniferum, jednogodišnja biljka prepoznatljiva po svojim šarenim cvjetovima, ima dugu povijest u kulinarskoj i medicinskoj upotrebi diljem svijeta. Mak daje sjemenke bogate hranjivim tvarima koje se koriste u raznim kuhinjama i tradicionalnim lijekovima. Nutritivna vrijednost, ali i fantastičan okus glavni su razlog popularnosti maka. Uzgoj maka zahtijeva sunčane položaje i dobro drenirano tlo. Sjemenke se mogu sijati izravno u vrt u proljeće ili se uzgajati u loncima. Važno je slijediti upute za sjetvu, zalijevanje i održavanje kako bi se osigurala zdrava biljka. Nakon cvjetanja, sjemenke se formiraju u velikim kapsulama koje se suše i koriste za pripremu hrane ili za proizvodnju ulja.

Tako poljoprivrednici iz srpske Padine, općina Kovačica, privode kraju žetvu maka kojeg su posijali na oko 200 hektara prošle jeseni. Međutim, nisu zadovoljni prinosom od oko 600 kilograma po hektaru, jer je kiša pala u krivo vrijeme, prije i tijekom cvjetanja maka.

Miša Hromčik, dugogodišnji proizvođač maka, objašnjava da maku odgovara suho i toplo vrijeme tijekom cvjetanja, dok od sjetve do cvjetanja treba manje toplote i više vlage. Zbog toga su prinosi ispod prosjeka, oko 600 kilograma po hektaru, što je daleko od zadovoljavajućeg. Na nekim poljima urod je čak i niži, što bi moglo dovesti do gubitka zarade za poljoprivrednike i dileme da li je bolje sijati pšenicu ili mak.

Kiša smanjila urod

U dobrim godinama, prinos maka trebao bi biti 700 do 800 kilograma po hektaru, a ponekad čak i tona po hektaru. Na njivama u Srbiji ima oko 1.000 hektara maka, čiji urod većinom završava na domaćem tržištu, iako neki poljoprivrednici, poput onih iz Padine, prodaju mak u Slovačku.

Mak se u Srbiji uzgaja u područjima poput Bačke Topole, Bečeja, Srpske Crnje, i prvi put prošle jeseni u Sakulama kod Opova na 15 jutara. Poljoprivrednici ga siju umjesto pšenice ili suncokreta jer uspijeva na svim vrstama zemljišta i nije zahtjevna biljka. Zbog kiše koja je smanjila urod, proizvođači iz Padine očekuju manji prinos i na drugim njivama u Vojvodini. Stoga ne planiraju žuriti s prodajom ni domaćem tržištu ni u Slovačku, gdje su ranije isključivo prodavali zbog dobre otkupne cijene i uvjeta koje su im osiguravali slovački prerađivači.

“U Slovačkoj žetva maka predstoji u kolovozu, pa ćemo čekati da vidimo koliko će ga oni imati. S trenutnom cijenom maka na tamošnjem tržištu od 1,6 do 1,7 eura ne uklapamo se u troškove proizvodnje. Ranijih godina kilogram maka smo prodavali za 2 do 2,2 eura slovačkim veletrgovinama, ali su sada cijenu spustili, jer su povećali površine pod makom. Zajedno s Česima imaju ove sezone 40.000 hektara, a prošle godine mak su skidali sa 26.000 hektara. S druge strane, mi više nismo ugovorima obavezni da mak odmah prodamo već sada možemo pratiti burzovne cijene i odlučiti kada ćemo izaći na slovačko tržište. A kako se mak može čuvati nema razloga žuriti, jer u žetvu nismo krenuli dok vlažnost maka nije bila između šest do osam posto”, navodi Miša Hromšik za Kurir.

Hrvatski trgovački lanac uhvaćen na djelu: Vjerovali ili ne, evo što prodaju kao teleću paštetu

U Hrvatskoj treba odobrenje za uzgoj maka

Hromčik naglašava da slovačkom tržištu prodaju mak iz čahure, kao poluproizvod u kojem se nalazi osam do deset posto nečistoće. “Takav mak slovački prerađivači dorađuju po standardima EU, jer mi nemamo strojeve za razinu čistoće koja se tamo zahtijeva”, kaže Hromčik.

U Hrvatskoj, uzgoj maka zahtijeva odobrenje Ministarstva poljoprivrede, slično kao i za duhan i konoplju. Mak se sije u proljeće, rano ljeto ili jesen, na pripremljeno mjesto jer ne podnosi presađivanje zbog osjetljivih korijena.

Hrvatska ima odlične uvjete za uzgoj maka, no trenutno domaća proizvodnja ne zadovoljava potrebe tržišta, pa se mak mora uvoziti. Ova biljka mogla bi se saditi diljem Lijepe naše, u Slavoniji, Dalmaciji, Gorskom kotaru i Istri. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u 2018. godini bilo je 17 uzgajivača maka na oko 25 hektara, dok je 2019. taj broj porastao na 21 uzgajivača koji su obrađivali oko 70 hektara.