Splićanin na ovome zaradi 11 500 eura u samo tri mjeseca

Čini se da je Hrvatima dozlogrdilo plaćati skupe nekretnine. U prvom kvartalu ove godine pojavio se dugo očekivani fenomen pada potražnje, ali i kupoprodaje nekretnina. Kako iznosi vlasnik agencije za nekretnine Imperium Immobiliare te analitičar tržišta Filip Brkan, broj kupoprodaja je sad na razini 2015. godine.

Cijene su još i dalje visoke, mnogima i nedostižne, naročito na obali. Prodavatelji se, naime, nadaju da će cijene nastaviti rasti, a kupci čekaju njihov pad, no to se, prema Brkanovim procjenama, vjerojatno neće dogoditi. U takvoj konstelaciji, mnogi se okreću najmu, koji je također sve skuplja, ali i sve primamljivija opcija stanovanja.

“Pojedini građani koji su bili potencijalni kupci sada se okreću najmu, a broj stranih radnika u državi je veći nego ikada. Ponuda stanova za najam je općenito mala, stoga je rast cijena najma neizbježan”, piše Brkan za Poslovni dnevnik.

Dvojba s računicom

Mnogi vlasnici stanova koji su shvatili da po visokim cijenama ne mogu prodati svoju nekretninu, okrenuli su se najmu i našli se u dvojbi. Ne znaju isplati li im se više dugoročni ili kratkoročni najam. Brkan na primjeru uređenog stana s dvije spavaće sobe na pet minuta pješice od Trga bana Jelačića objašnjava da je za kratkoročni najam bolje uzeti agenciju.

“Ukupni bruto iznos za spomenuti stan na godišnjoj razini bi bio 20372 eura. Nakon odbitka troškova marketinga, prodaje i upravljanja apartmanom od strane agencije u iznosu od 6408,21 eura, te PDV-a od 1602,05 eura, vlasniku stana ostaje neto iznos od 12.361,74 eura godišnje, odnosno 1030,14 eura mjesečno. Treba uzeti u obzir da agencija pokriva troškove čišćenja stana, no ne i održavanja, stoga bi dodatni troškovi mogli uključivati popravke. Sličan stan u dugoročnom najmu iznajmljuje se po cijeni od 900 eura mjesečno, što na godišnjoj razini iznosi bruto 10.800 eura. Nakon odbitka poreza na dohodak, vlasniku ostaje neto iznos od 9.720 eura godišnje, odnosno 810 eura mjesečno”, detaljan je Brkan.

Razlika između kratkoročnog i dugoročnog najma postoji, iako nije velika. Oni koji se žele baviti iznajmljivanjem stana bez angažiranja agencije, po sadašnjim bi cijenama mogli zaraditi do 1400 eura mjesečno. No, uvijek se postavlja pitanje vremena za sve poslove, od oglašavanja do čišćenja, koje može obaviti agencija.

Brojni Hrvati nisu ni svjesni kakvo bogatstvo imaju u rukama: ‘Iskorištavaju priliku u ovom ludilu’

Problematika apartmanizacije

Porezni propisi tretiraju dugoročni najam kao pasivan prihod, dok je kratkoročni najam aktivan prihod, što znači da oni koji se upuštaju u najam kratkog roka moraju biti svjesni svojih poreznih obveza. No, to mnogima očito ne smeta, jer je svaki treći stan koji je prodan u centru Zagreba, prenamijenjen u apartman za kratkoročni najam, što loše utječe na ponudu nekretnina za dugoročni najam, pa i za prodaju.

Što se tiče šireg centra Zagreba ili tramvajske zone, treba reći da su to naselja koja više privlače ljude koji žele živjeti u najmu. Turisti će izbjegavati više-manje sve izvan strogog centra grada. To znači da se kratkoročni najam u naseljima poput Trešnjevke ili Vrbika ne isplati toliko kao u centru. Na obali je situacija nešto drugačija.

“Problematika apartmanizacije na Jadranu daleko je izraženija nego u Zagrebu, do te mjere da su gradske vlasti Dubrovnika, Zadra i Splita morale postrožiti kategorizaciju apartmana jer lokalno stanovništvo doslovno nema gdje živjeti. Dobro je poznato da lokalni vlasnici stanova na Jadranu ljeti iznajmljuju svoje stanove turistima, a zimi studentima ili lokalnom stanovništvu. Razlog tome je jednostavan – od lipnja do rujna zarade na kratkoročnom najmu koliko bi inače zaradili cijelu godinu na dugoročnom najmu”, tvrdi Brkan.

Nešto se čudno događa u dalmatinskom gradu: Kuće su im jeftinije nego u centru Beograda

Velika zarada

Svoju tezu potkrepljuje na primjeru kratkoročnog najma apartmana od 60 kvadrata u širem centru Splita. Izračunao je da to tijekom lipnja, srpnja i kolovoza vlasniku donese čak 11.500 eura zarade. Za usporedbu, najam istog apartmana u ostatku godine vlasniku jamči svega 6300 eura zarade.

“Ova razlika jasno ukazuje na poboljšanu profitabilnost kratkoročnog najma u usporedbi s dugoročnim. Možemo zaključiti da odluka o tome hoćemo li stan iznajmljivati na kratkoročni ili dugoročni period ovisi o nizu faktora i parametara. Iako kratkoročni najam može donijeti značajnu zaradu, važno je imati na umu da s njim dolaze i dodatne odgovornosti i obaveze. Stoga je ključno dobro se informirati prije donošenja konačne odluke i uzeti u obzir širu sliku, a ne samo potencijalnu zaradu”, zaključio je Brkan.