Plenković se hvali s razlogom: U ovome je Hrvatska bolja čak i od zemalja u koje su Hrvati otišli

Prije koji dan premijer Andrej Plenković pohvalio se još boljim ekonomskim pokazateljima i prognozama. Pritom je istaknuo dosad nezabilježenu situaciju u domaćem gospodarstvu. Naime, nikad nismo imali manje nezaposlenih nego što ih imamo sad.

“Ovako pozitivne trendove trebamo nastaviti i dalje. Omjer zaposlenih i nezaposlenih nam je došao na 19 zaposlenih na samo jednog nezaposlenog, takav nismo imali nikada”, rekao je Plenković i dodao da bi zbog takvih ekonomskih pokazatelja Hrvati “kad stave na vagu uvjete u Hrvatskoj, izglednije će odlučiti da ostanu u svojoj kući, svom gradu, svojoj općini”.

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da je trenutno nezaposleno svega 88.328 osoba te da su otvorena još 26.172 radna mjesta. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kazuju kako su krajem travnja mirovinski doprinosi uplaćeni za 1.691.566 osiguranika, odnosno ljudi koji su u radnom odnosu za koje je zakonom propisana uplata mirovinskih doprinosa. Među njima je su i 72.872 strana radnika koja su od 1. siječnja do 30. travnja ove godine dobili dozvole za boravak i rad u Hrvatskoj, mahom u sektorima turizma i graditeljstva.

Pozitivni trendovi

Da se u Hrvatskoj zaista događaju pozitivni trendovi, pokazuju i podaci Eurostata za travanj. Prema njihovim brojkama, stopa nezaposlenosti u eurozoni (2o zemalja koje za valutu imaju euro) se neznatno smanjila, pri čemu je Hrvatska pratila trend, zadržavši se ispod prosjeka eurozone.

Naime, stopa nezaposlenosti po metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO) u travnju ove godine iznosila je 6,4 posto, što je 0,1 posto niže nego u ožujku. Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji je, pak, ostala ista – šest posto.

Statističari procjenjuju da je u EU bez posla u travnju bilo gotovo 13,2 milijuna ljudi, od čega je gotovo 11 milijuna žitelja zemalja eurozone. Gledajući prema mjesecima, broj nezaposlenih unutar eurozone je smanjen za 100.000, a u EU za 103.000. Na godišnjoj se razini broj nezaposlenih smanjio za 101.000 u eurozoni, dok se istodobno povećao za 95.000 u EU.

Hrvat traži posao, ali nema vezu ni rođaka: ‘Na stotine tisuća radnika dolaze raditi ovo’

Mladi posebno ugroženi

Španjolska i Grčka jedine zemlje s dvoznamenkastom stopom nezaposlenosti u travnju, od 11,7 odnosno 10,8 posto. Najvišu jednoznamenkastu stopu imala je Švedska (8,4 posto). Blizu su ostale i Finska i Estonija, sa stopama nezaposlenosti od osam odnosno 7,8 posto.

Plenković: ‘Imamo najmanje nezaposlenih ikada, nikad nismo imali takve trendove’

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti u travnju iznosila 5,3 posto i bila je za 0,1 posto niža u odnosu na ožujak, pokazuje izvješće Eurostata. Prema njihovim procjenama, u Hrvatskoj je tada bez posla bilo 92.000 ljudi, što je za 2000 manje nego u ožujku i čak 12.000 manje nego u travnju prošle godine. Gotovo identično kretanje nezaposlenosti ima Rumunjska.

Najnižu stopu nezaposlenosti ponovno su zabilježile Češka i Poljska, od 2,7 odnosno tri posto. Slijede Malta s 3,1 posto, Njemačka s 3,2 posto i Slovenija s 3,3 posto opće nezaposlenosti. Treba reći kako su prema podacima Eurostata nezaposlenošću posebno zahvaćeni mladi.

No, kako Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija nisu obvezne dostavljati podatke o nezaposlenosti mladih, možemo se osloniti samo na kvartalne procjene. Tako je Hrvatska u prvom kvartalu ove godine imala 21.000 nezaposlenih mladih, što daje stopu nezaposlenosti od 17,9 posto.  U četvrtom tromjesečju 2023. godine nezaposlenost mladih u Hrvatskoj iznosila je 18,4 posto, pokazuju revidirani Eurostatovi podaci.