Plaćeni i neplaćeni dopusti: Evo koje su glavne razlike i kad imate pravo na njih

Brojni radnici koriste godišnji odmor tijekom ljeta, zimskih blagdana ili po potrebi. Upravo ove potrebe mogu biti razne; vjenčanje, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt užeg člana obitelji. Zakonom o radu u takvim su slučajevima mogući dopusti. Ovisno o razlogu izbivanja s posla, dopusti mogu biti plaćeni ili neplaćeni.

Dopust je vezan za osobne potrebe zaposlenika i poslodavac ga je iz već navedenih opravdanih razloga dužan odobriti na zahtjev radnika. Plaćeni dopust može se iskoristiti u trajanju od najviše sedam dana godišnje, osim ako drugačije nije određeno kolektivnim ugovorom, odnosno ugovorom ili pravilnikom o radu. To daje mogućnost da plaćeni dopusti mogu obuhvatiti i više od sedam dana godišnje, piše tportal.

Vrijeme provedeno na plaćenom dopustu računa se kao vrijeme provedeno na radu. Stoga ga je moguće koristiti za vrijeme ili nakon nastanka događaja zbog kojeg, po Zakonu o radu, radnik ima pravo na njegovo korištenje. Osim već navedenih slučajeva, plaćeni dopust moguće je dobiti i zbog selidbe, sistematskog pregleda i sličnih okolnosti. Pravo na jedan plaćeni slobodni dan imaju i dobrovoljni darivatelji krvi. Naravno, dopust može i u ovim slučajevima trajati dulje, ovisno o odredbama kolektivnih ugovora i sporazuma.

Posebni plaćeni dopusti

Plaćeni je dopust moguće dobiti i zbog obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja, ali pod jednim uvjetom. Naime, za dobivanje slobodnih dana zbog ovog razloga, nužno je da je zaposlenika na edukaciju uputio poslodavac. Trajanje dopusta u ovom slučaju ovisi o kolektivnom ugovoru, sporazumu između poslodavca i radničkog vijeća ili pravilniku o radu.

ŠPANJOLSKA UVODI ‘MENSTRUALNI DOPUST’! Imaju i ministricu za jednakost: Troškove dopusta će pokrivati država

U skladu s europskom direktivom o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, u posljednjim je izmjenama Zakona o radu uvršteno i pravo na odsutnost s posla jednom godišnje zbog osobito hitnog ili važnog obiteljskog razloga. To može biti bolest, nesreća ili neka druga teška okolnost.

Domaće zakonodavstvo, neovisno o tome što propisuje Zakon o radu, propisuje još jedan dopust. Naime, Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama uveden je očinski dopust koji je plaćen i traje 10 dana prilikom rođenja djeteta, odnosno 15 dana ako su na svijet došli blizanci ili više djece odjednom. Zaposleni otac može koristiti očinski dopust najkasnije dok dijete ne navrši šest mjeseci života.

Neograničeni neplaćeni dopusti

Poslodavac, također na zahtjev radnika može odobriti i neplaćeni dopust. Tijekom trajanja takvog dopusta miruju prava i obveze u radnom dopustu. Neplaćeni dopust nema vremenskog ograničenja, a zakonom nisu definirani niti razlozi njegovog korištenja.

Tako sve ovisi o dobroj volji poslodavca, koji radnika tijekom takvog dopusta može odjaviti iz sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. U tom slučaju, radnik može sam uplaćivati doprinose za mirovinsko, a prava iz zdravstvenog osiguranja može steći po drugim osnovama.

Ipak, neplaćeni dopusti nisu u potpunosti deregulirani. Zakonom o radu je predviđeno pravo na neplaćeni dopust u trajanju od pet dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu uže obitelji ili kućanstva iz zdravstvenih razloga. Ovo pravo se može nadovezati na odsustvo s posla duljeg trajanja. Za razliku od ostalih razloga za neplaćeni dopust, poslodavac u ovom slučaju radniku ne može odbiti zahtjev, niti ga odjaviti iz obveznih osiguranja.