Nekad omiljeni gosti okrenuli leđa Hrvatskoj: ‘Već 15 godina ne dolaze u velikom broju’

Hrvatska je odavno prepoznata turistička destinacija u svijetu. Prirodne ljepote, bogata povijest i običaji privlače svake godine milijune ljudi iz inozemstva. Lani smo zabilježili 23,5 milijuna gostiju od čega su većina bili stranci.

Gledajući prva četiri mjeseca ove godine, može se reći da je turistička predsezona bila rekordna. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u prvom tromjesečju zabilježila drugi najveći porast noćenja stranih gostiju u cijeloj Europskoj uniji. Naime, u odnosu na prva tri mjeseca 2023. godine, u Hrvatsku je stiglo 22 posto više stranih gostiju.

Primjerice, u ožujku je zabilježen rast broja dolazaka od 26,5 posto te rast broja noćenja od 34,5 posto u odnosu na prošlogodišnji ožujak. No, prosjek je pokvario travanj, u kojemu je zabilježeno 5,5 posto manje dolazaka i 8,8 posto manje noćenja nego u tom mjesecu prošle godine. S obzirom na savršenu sliku turističke sezone i očekivanja kako bi ona ove godine mogla biti rekordna, ovaj bi pad mogao biti zabrinjavajući.

Nijemci u problemima

No, kako nam je objasnio Goran Rihelj, glavni urednik portala HrTurizam.hr, riječ je o anomaliji koja ne bi trebala imati utjecaja na ukupnu sliku turizma u Hrvatskoj. Kao razlog naveo je uskršnje praznike, koji su ove godine bili ranije nego prošle.

“Mislim da se nije dogodilo ništa značajno ili neka anomalija, prvenstveno zato jer je ovaj Uskrs bio mjesec prije, tako da se taj promet prelio mjesec prije. Kad se pogledaju brojke u trećem i četvrtom mjesecu ustvari smo tu negdje. Tijekom cijele predsezone imamo rast noćenja”, ustvrdio je Rihelj.

No, primjetan je bio pad gostiju iz Njemačke. Iako su nam oni i dalje tradicionalno najbrojniji gosti, pad od 23,1 posto u broju dolazaka iz Njemačke u travnju teško je ne previdjeti. Nije zgorega spomenuti kako već ovog vikenda počinje Europsko prvenstvo u nogometu kojemu je baš Njemačka domaćin. Žitelji te zemlje već se neko vrijeme suočavaju s rastom cijena, koji je pogotovo izražen prije prvenstva, kad se očekuju stotine tisuća navijača. Već je primijećen rast cijena smještaja.

“Mislim da neće odmah doći do velikog pada. Naravno poznajemo Nijemce i vidi se po njihovoj potrošnji i po slaboj prodaji automobila da su se ipak malo stisnuli. Koliko će se to reflektirati na dolaske u Hrvatsku? Mislim da neće nešto puno, jer ipak imamo tu poziciju, najbliže smo more Nijemcima iz Bavarske, imamo dobru tradiciju, tako da nećemo imati neki veliki pad iz Njemačke, i da se neće to baš previše aktualizirati, možda u nekim sitnim postocima, ali će se kompenzirati sa nekim drugim dolascima iz Poljske, Mađarske. Stalno rastu brojke s tih tržišta što mislim da je dobro”, naglasio je urednik HrTurizma dodavši da Talijani već 15-20 godina ne dolaze u tako velikom broju kao prije, ali da se to ne osjeti.

Hrvatska je pred problemom o kojem dosad nitko nije razmišljao: ‘Ne znamo kako će biti’

Problem domaćeg turizma

Istaknuo je kako je inflacija ostavila traga u cijeloj Europi. Dodao je da Europsko prvenstvo u nogometu, ali i Olimpijske igre koje počinju sredinom srpnja u Parizu neće ostaviti puno traga na dolaske u Hrvatsku, iako je riječ o događajima koji privlače velik broj ljudi diljem kontinenta, pa i svijeta.

Ipak, oscilacije poput ovih travanjskih mogle bi naštetiti domaćoj ekonomiji. Naime, čak jedna petina BDP-a dolazi iz turizma. Prihodi koji se svake godine ostvaruju u turizmu generiraju poreze iz kojih se isplaćuju plaće u državnim i javnim službama, dio mirovina, ali i druge stavke koje su važne za funkcioniranje država. Hipotetski, pad turizma donio bi velike probleme u financiranju opće države, a povećanja plaća i mirovina kakva smo nedavno viđali ne bi bila moguća. No, Rihelj ne misli da je ovakav scenarij izvjestan, štoviše – vidi puno mjesta za napredak.

“Uvijek postoji mogućnost, ali nećemo sad tako razmišljati. Po meni je glavni problem našeg turizma što smo previše ovisni o tom bazičnom turizmu, dakle o krevetu, suncu i moru. Imamo tu dodanu vrijednost turizma kroz razvoj drugih industrija, kroz povezivanje poljoprivrede koja bi trebala ići na tu egzaktnu potražnju i potrošnju s restoranima i hotelima i što ne stvaramo neke povezane proizvode u prodaji, u franšizama. Pošto imamo tako veliki turizam, on bi trebao generirati dodanu vrijednost kroz nove industrije, znači ne isključivo kroz smještajne kapacitete, ili kroz novu ekonomiju koja se veže s turizmom”, kaže Rihelj i dodaje da bi turističku ponudu trebalo širiti u unutrašnjost, ponajprije u Dalmatinsku Zagoru, pa i šire.

Nekad jeftin smještaj za odmor u Hrvatskoj jako poskupio: ‘Vrijeme iz SFRJ je prošlo’

Domaći kontekst

Naime, ako turisti borave tjedan dana samo na plaži ili u blizini hotela, njihova će potrošnja biti manja, što znači i manje prikupljenih poreza. No, širenjem ponude, ponajprije gastronomske ponude ili aktivnosti na otvorenom, potražnja bi se mogla povećati, a s time i svota koju bi turisti mogli ostaviti u Hrvatskoj. No, pitanje je koliko će ljudi biti spremni izdvojiti novca za ono što sad nudimo. Iako obaramo turističke rekorde, tijekom ljeta su uobičajene fotografije računa iz trgovina i restorana s cijenama koje se ne čine uobičajenima. Zanimalo nas je hoće li domaći djelatnici u turizmu otjerati goste visokim cijenama.

“Jedan kontekst je naš domaći kontekst. Nama to je jako skupo i čini se da je odlazak na more Hrvatima postao praktički pa nemoguć. Cijene u špici sezone su za naše standarde jednostavno prevelike. Ali je dobro da mi možemo provoditi po tim cijenama smještaja naš turizam sa stranim gostima. Ipak smo u EU. Uvijek smo bili vezani uz Europu i stvarno se možemo smatrati da smo EU država. Turisti, odnosno tržište, će samo regulirati ako je cijena prevelika. Ako turisti dolaze, zašto ne bismo prodali po toj cijeni. Ali, ako je slab booking ili u restoranu slabije prodajemo, onda ćemo vidjeti da nešto ne štima i da moramo podići vrijednost za novac ili spustiti cijenu”, ustvrdio je Rihelj.

Dramatičan skok cijena na jadranskoj obali: Pogledajte koliko košta obična kava u Rovinju

Pritom je istaknuo da za jačanje turizma nema potrebe tražiti daleka tržišta poput Amerike, Australije ili azijskih zemalja, već je potrebno uložiti dodatne napore za privlačenje turista iz naših tradicionalnih tržišta, ponajprije susjednih zemalja, a potom i nešto daljih – Njemačke, Češke ili Poljske. Ipak, stručnjak koji se dugi niz godina bavi turizmom, kaže kako ništa ne stoji na putu Hrvatskoj da ostvari još jednu rekordnu turističku sezonu.

“Mislim da će ove godine biti bolje brojke, ali kao što vidimo predsezona je započela bolje nego prošla godina i općenito je rekordna. Očekujem da će i posezona biti također bolje nego inače, a u špici sezone mi ne možemo toliko puno rasti. Mislim da će biti na razini dva do tri posto bolje nego prošle godine. Kada gledamo ukupne brojke, dogodit će se da ćemo opet imati rekordnu sezonu”, zaključio je Rihelj.