Na ovaj način Hrvati godišnje izvuku 40 milijuna eura: ‘Nikakvi tragovi ne dolaze u obzir’

Na domaćem tržištu vlada nestašica stanova i kuća. Brojni vlasnici i iznajmljivači to koriste pa podižu cijene nekretnina. No, puno je veći problem što je tržište najma, usprkos zakonskim propisima, gotovo neregulirano. Iznajmljivanje na crno je naprosto buknulo.

“Ja sam jedan od rijetkih u svom krugu prijatelja koji je prijavljen. Moja cura, recimo živi neprijavljena”, govori za Danas.hr Ante Ilić koji je s Visa prije nekoliko godina doselio u Zagreb. U međuvremenu je promijenio nekoliko stanova, ali tek ga je posljednji stanodavac prijavio.

“Mom bivšem gazdi bilo je najvažnije da sve bude u kešu, nikakve kartice, nikakvi tragovi nisu dolazili u obzir. Svaki račun koji bi platio trebao bih dati njemu na ruke, nikakvo internet bankarstvo, i on je to dolazio svaki mjesec skupiti – i potvrde za račune i rentu”, opisao je svoje podstanarstvo.

Trikovi iznajmljivača

Procjenjuje se kako tek svaki deseti iznajmljivač prijavi svog podstanara i time uredno podmiruje porez državi. Broj neprijavljenih podstanara nemoguće je procijeniti, kao ni broj ilegalnih iznajmljivača. No, jasno je da država zbog toga svake godine gubi desetke milijuna eura.

“Gubitak države je efektivno 8,4 posto od ugovorene naplaćene najamnine, procjene su da je to na razini od četrdesetak milijuna eura godišnje. To je ozbiljan novac”, upozorava porezni savjetnik Ivan Čevizović.

U najam na crno pretežno idu stanovi za koje iznajmljivači traže najamninu od 400 do 500 eura, što se u ovakvim uvjetima na tržištu smatra povoljnim. “Ako podstanari i inzistiraju da se prijavi najam, onda znaju vlasnici dizati cijenu pa ljudi odustaju i nemaju mnogo izbora”, objasnio je agent za nekretnine Miroslav Dragojević.

Isplati li se više kupnja ili najam: Hrvatica odabrala i u pet godina uštedjela 12 tisuća eura

Izbjegavanje poreza

Iako je porez na dohodak od imovine 12 posto, mnogi vlasnici većeg broja nekretnina vrlo lako upadaju u porezne škare, jer iznajmljivanjem nekoliko stanova brzo prijeđu porezni prag od 40.000 eura godišnje. Stoga se odlučuju na “ilegalu”, odnosno neprijavljivanje podstanara.

Porezna je uprava 16. svibnja imala evidentirano 214.258 obveznika dohotka od imovine s osnove najma ili zakupa nekretnina i pokretnina koji porez plaćaju po rješenju Porezne uprave i 637 obveznika dohodak od imovine s osnove najma ili zakupa nekretnina i pokretnina koji vode poslovne knjige. S druge strane, na društvenim mrežama i internetskim oglasnicima može se pronaći pregršt nekretnina za najam.

“Postoje Zakoni kojih se nitko ne pridržava, a koji se onda obijaju o glavu i najmodavcima i najmoprimcima. Mlade osobe trenutačno su u užasnoj poziciji što se tiče nekretnina, najma, ali i kupnje stanova, pogotovo što u Hrvatskoj nema kvalitetnog plana izgradnje novih javnih stanova”, objašnjava Nina Popović iz Mreže mladih Hrvatske.

Usporedio cijene najma stanova u tri hrvatska grada: Gotovo je nezamislivo što se događa

Drastični skok cijena

Iako je Vlada još krajem prošle godine najavila stambenu strategiju, od nje zasad nema ništa. Dok se iščekuje dokument koji bi regulirao situaciju na tržištu, cijene stanova za najam u Zagrebu su skočile za više od 20 posto.

“Imamo najbolji primjer stana na Ilici, prošle godine se iznajmljivao za 600 eura, a ove godine vlasnik za njega traži 750 eura. Također imamo situaciju na Trešnjevki, dvosoban stan, novija gradnja. Prošle godine iznajmljivao se za 700 eura, a ove godine je tražena cijena 900 eura”, zaključuje agent za nekretnine Mislav Dragojević.