Može li se Hrvatima ponoviti Ljubljanska banka: Malo ljudi zna da mogu do novca u tjedan dana

Krajem ožujka Hrvati su u bankama držali čak 37 milijardi eura depozita. Ovaj iznos raste iz mjeseca u mjesec, a zanimljivo da svote rastu zahvaljujući zaradama od nekretnina i turizma, ali i zbog velikog interesa za državnim obveznicama i trezorskim zapisima. Zbog toga su oročeni depoziti, prema statistikama Hrvatske narodne banke u proteklih godinu dana, porasli za 20,7 posto.

Mnogi ljudi bez pretjerano mnogo razmišljanja polažu novac u banke. One im nude brojna jamstva kojima ih nastoje uvjeriti da je njihov novac na sigurnom te da će, uz to, nešto i zaraditi na kamatama ili drugim oblicima ulaganja. No, uvijek se može dogoditi da banka, uz sve moguće mjere opreza i zaštite, ipak posustane pred financijskim turbulencijama i pritiscima te građane ostavi “praznih džepova”.

Možda najpoznatiji primjer je propast Ljubljanske banke, nekoć jedne od tri najjače kreditne institucije u bivšoj Jugoslaviji, a danas sinonima za dugotrajne sudske sporove, ogromnu štetu i dugovanja građanima. Sve je počelo raspadom bivše države, kad je slovenski politički vrh odlučio zatvoriti Ljubljansku banku. Potom je zakonom određeno da će štediše koji žive u Sloveniji biti prebačeni u novu banku, dok će svi ostali čekati novac dok se ne okonča sukcesija bivše zemlje iz koje bi oni bili namireni.

To se nije dogodilo pa je oko 136.000 štediša iz Hrvatske te stotine tisuća iz drugih zemalja ostale su bez devizne štednje. Dugotrajni sudski sporovi nisu donijeli rješenje, pa je Europski sud za ljudska prava odlučio da novac ipak treba biti isplaćen građanima. Riječ je o nadoknadi devizne štednje koja je prebačena na Republiku Hrvatsku. Ukupni je iznos glavnice kojeg su potraživale Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke iznosio 172,2 milijuna eura. Zbog dugotrajnog postupka zatezne kamate, ukupna svota za povrat je još 2018. godine premašivala 300 milijuna eura. Novac je isplatila Nova ljubljanska banka, odnosno Republika Slovenija.

Zaštićene velike sume

Kako se to ne bi ponovilo, država je osnovala Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita (HAOD). Ona djeluje prema domaćim i europskim propisima u zaštiti osobnih sredstava građana, ali i poslovnih subjekata u kreditnim institucijama, odnosno bankama i štedionicama. Iz Agencije navode kako su od svog osnutka isplatili ukupno 719.220.598 eura depozita na račune 217.203 štediša koji su svoje račune imali u 30 propalih kreditnih institucija.

“Kao i u svim ostalim državama EU, HAOD osigurava depozite do najviše 100.000 eura po deponentu i po kreditnoj instituciji i to depozite fizičkih osoba, trgovačkih društava, neprofitnih institucija i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s godišnjim proračunom do najviše 500.000 eura. Dodatno, HAOD osigurava 30.000 eura, odnosno najviše do 130.000 eura. Tu se radi o privremenom visokom saldu u slučajevima kad je deponent, fizička osoba, neposredno prije propasti kreditne institucije primjerice prodao nekretninu, raspolagao dodatnim novcem od svadbe, razvoda i slično”, objasnili su nam iz Agencije te naglasili da ne postoji mogućnost da građani ostanu bez svog novca.

Ističu da iznosi koje isplaćuju štedišama u slučaju propasti banke ili štedionice predstavljaju razliku između svih sredstava koje su štediše imale i dospjelih obveza u propaloj kreditnoj instituciji. Osim toga, iznose veće od zaštićenog dijela, odnosno 100 ili 130 tisuća eura HAOD ne isplaćuje. U tom slučaju, preostali iznos štediše trebaju prijaviti kao potraživanje u postupku prisilne likvidacije, odnosno stečaja.

“U slučaju propasti kreditne institucije sve što deponenti trebaju jest pratiti obavijesti na stranicama Agencije i propale kreditne institucije, kako bi pravovremeno dobili sve informacije o budućim potrebnim koracima u smislu isplate osiguranih depozita. Agencija i propala kreditna institucija odmah po saznanju o nastupu osiguranog slučaja objavljuju na svojim web stranicama informaciju te se paralelno ista informacija objavljuje u najmanje dvojim dnevnim novinama”, objašnjavaju iz HAOD-a početak procedure povlačenja financijskih sredstava, odnosno povrata novca štedišama.

Objavljeno koliko novca Hrvati drže na računima: Cifra je nevjerojatna

U tjedan dana do novca

Agencija je sukladno trima zakonima kojima se regulira obeštećenje građana i poduzetnika kod propasti kreditnih institucija dužna osigurati početak isplate depozita u roku od najviše sedam radnih dana. Kad je sve spremno, štedišama stiže dopis da se jave u isplatnu banku kako bi preuzeli osigurani depozit. Za to je, pak, potrebna važeća osobna iskaznica ili putovnica. Agencija trenutno osigurava 36 milijardi eura depozita koji podliježu osiguranju od ukupno 63,2 milijarde eura depozita za više od milijuna deponenata.

“Građani ne mogu biti upozoreni prije potencijalne propasti kreditne institucije”, upozoravaju iz HAOD-a i dodaju da je “cilj aktivnog uključivanja Agencije u promicanje financijske pismenosti podizanje razine informiranosti građana o sustavu osiguranja depozita, kako bi se prevenirali potencijalni strahovi u slučaju propasti kreditne institucije i paničan dolazak građana s ciljem podizanja depozita”.

Iz Agencije su, kako bi građane upoznali sa svojim pravima u slučaju propasti banke ili štedionice, izdali Vodič u svijet osiguranja depozita. Napominju da građani mogu podići svoje osigurane depozite i ostvariti svoje pravo unutar najviše tri godine od propasti financijske institucije.

Hrvatima se pruža prilika za veliku zaradu: Sve će se znati do kraja svibnja