Mnogi Hrvati ostat će bez teksta: Evo koliko treba odvojiti mjesečno da bi imali zalihu za starost

Život u trećoj dobi u Hrvatskoj postaje teži zbog rastućih životnih troškova i relativno niskih mirovina. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna je mirovina za travanj iznosila 534,47 eura, što je svega 40,3 posto prosječne plaće. Država prikupljanjem doprinosa i poreza više ne može jamčiti adekvatne mirovine.

Prije dvadesetak godina je stoga uveden model s obveznim drugim i dobrovoljnim trećim mirovinskim stupom. Time se odgovornost za financije u starijoj dobi prebacila s države na tvrtke i građane. Potonji na različite načine nastoje skupiti novac za život u starosti. Jedna od opcija jest i paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP). Riječ je o modelu dobrovoljne štednje za starost, definiranom posebnom europskom uredbom. U Hrvatskoj je početkom 2023. godine donesen zakon kojim je regulirana paneuropska mirovina, što je omogućilo da slovačko investicijsko društvo Finax ponudi ovu opciju i našim građanima.

“Trenutačno u Hrvatskoj brojimo preko 1000 PEPP računa, dok je ukupan broj uključujući i ostale zemlje 6535. Taj broj neprekidno raste, a posebno smo ponosni na značajan porast koji smo zabilježili u Hrvatskoj tijekom prvog kvartala. Prosječna imovina naših klijenata u PEPP-u iznosi 1047 eura, a očekujemo da će taj iznos rasti s vremenom”, otkrio je poslovni analitičar Finaxa Emilio Gučec.

Dva modela štednje

Finax je zasad jedini ponuđač PEPP-a u Europskoj uniji. Zbog vrlo stroge regulative prošli su rigorozna testiranja u kojima su uspjeli dokazati da njihov portfelj neće izgubiti na vrijednosti u krizama te da će u 80 posto situacija moći dugoročno anulirati inflaciju. Građanima su na raspolaganju dva modela mirovinske štednje. Prvi je nešto rizičniji i uključuje investiranje isključivo u fondove čijim se dionicama trguje na burzama diljem svijeta. Drugi model, u omjeru 80:20 kombinira ulaganje u dionice i obveznice.

“Štediše će na početku svoje štednje ulagati u približno 7400 najvećih i najuspješnijih tvrtki diljem svijeta, dok će se 10 godina prije mirovine dio štednje postupno prebacivati u konzervativnije obveznice. Dok štediša u trećem stupu u Hrvatskoj pri odlasku u mirovinu svoj kapital ima u konzervativnim instrumentima; većinski u obveznicama; u Finaxu će tijekom cijelog isplatnog razdoblja imati tri petine svoje imovine u dionicama, što osigurava značajniji rast imovine i tijekom isplate mirovine”, usporedio je Gučec dva naizgled slična sustava štednje za mirovinu.

Razlika ima još. Račun za paneuropsku mirovinu prenosiv je u bilo kojoj zemlji EU, za razliku od trećeg stupa koji je potrebno aktivirati u svakoj zemlji zasebno. Zakonske su naknade ograničene na jedan posto ukupnog salda, za razliku od trećeg stupa gdje one mogu iznositi najviše tri posto. Finax trenutno ima naknadu od 0,72 posto, dok ona u trećem stupu ovisi o dobrovoljnom mirovinskom fondu.

U Hrvatskoj je moguće primati i europske mirovine: Za ovu uslugu rijetki znaju, evo što donosi

Za starost štede i djeca

Kao i u trećem stupu, poslodavci također mogu uplaćivati mirovinsku štednju za svoje zaposlenike. Zakonom je uređeno da svaki poslodavac može uplatiti 804 eura godišnje, što se na kraju priznaje kao porezna olakšica. Najbitnija razlika je mogućnost povlačenja cjelokupnog iznosa štednje odjednom pri navršenih 55 godina života. Podsjetimo, u mirovinskim fondovima moguće je odjednom povući najviše 20 posto salda
s računa.

Vrsta štednje koju su Hrvati obožavali gotovo je nestala: Iz banke pojasnili što se događa

Za mirovinu mogu štedjeti i djeca, bilo preko modela dječje štednje, koju Finax također nudi, ili otvaranjem PEPP računa na ime djeteta. “Nakon što postane punoljetno, dijete dobiva potpunu kontrolu nad svojom štednjom, a opcija je i otvaranje PEPP računa i prebacivanje novca na njega ili na neki drugi plan štednje. U Hrvatskoj se može otvoriti PEPP račun i za maloljetnu djecu, što znači da dob nije prepreka. Štednja djeteta može doseći visoke vrijednosti, što se može postići i uz minimalna ulaganja od svega desetak eura”, ustvrdio je Gučec.

Paneuropska je mirovina, osim u Hrvatskoj, dostupna još u Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj, a uskoro bi trebala postati i u Sloveniji te Rumunjskoj. PEPP zasad izgleda kao mogućnost kojom budući umirovljenici, financijski gledano, neće biti građani drugog reda.