Mirkova obitelj sjajno živi od posla koji mnogi zanemaruju: ‘Sve prodamo na kućnom pragu’

Obitelj Mirka Jankovića iz Modriče u susjednoj Bosni i Hercegovini, koja broji osam članova, preživljava zahvaljujući pčelarstvu, a zadnjih nekoliko godina bavi se i skupljanjem ljekovitog bilja za izradu tinktura. Mirko već preko trideset godina ima više od 100 košnica. Prošlu godinu smatra neuspješnom, ali se nada da će ova biti bolja.

“Prvi znakovi ukazuju na to da bi ova godina mogla biti izuzetno dobra za moj pčelinjak, puno bolja od prošle. Nikad nisam doživio lošiju godinu u 33 godine pčelarenja. Već imamo prve količine bagremovog meda, a stižu i kupine i lipe… Ne znam za druge pčelare, ali ja sam zadovoljan stanjem na mom terenu u Dugom Polju”, kaže Janković, dodajući da pčele, uzimajući bagrem, dobivaju dodatnu ishranu od kupina, čime se dobiva med vrhunske kvalitete.

Mirko ističe brojne izazove s kojima se pčelari suočavaju, prisjećajući se vremena kad je on počeo posao s pčelama kao i vremena u kojima trenutno živimo, odnosno promjenama koje je proživio, prenosi Agroklub.

‘Izazovi su veći’

“Sada su izazovi veći, nisu samo bolesti problem, već i klimatske promjene. Kao agronom, pratim to, neke biljke cvjetaju puno ranije”, kaže ovaj iskusni pčelar i dodaje da je u poljoprivredi danas sve podložno tretiranju kemikalijama.

Poljoprivrednici, kaže, često zanemaruju važnost pčelara, iako su ovi ključni za njihov uspjeh.

“Problem je što su nestali proljetno-jesenski periodi, što zna svaki pčelar. Biljkama to ne odgovara, pa je i pčelarstvo postalo rizično”, zaključuje Janković, dodajući da pravi ljubitelji ovog posla ne odustaju lako.

Pljušte reakcije na video s plaže u Hrvatskoj: ‘Brate, elitni paradajz turizam’

Prodaja izravno s kućnog praga

Jankovići nemaju problema s prodajom svojih proizvoda, jer sve prodaju direktno s kućnog praga. Kupci se uvijek vraćaju zbog kvalitete. Međutim, Mirko ukazuje na problem nelojalne konkurencije, gdje se patvoreni med sve češće nalazi na tržištu.

“Nažalost, veliki proizvođači i centri prodaju med označen kao industrijski med. Netko treba postaviti pitanje tko može koristiti naziv med za takve proizvode. Da bi pčelari mogli napredovati, bilo bi dobro povećati općinske i republičke poticaje”, kaže Janković, koji je stalno među svojim pčelama i potpuno posvećen poslu.

Osim Mirka, svi članovi obitelji sudjeluju u pčelarstvu i imaju svoje zadatke.

“Imam tri sina i tri kćeri. Najstariji sin je profesor biologije i ima vlastitu pčelinju farmu. Svi su uključeni u posao, neki više, neki manje, ali supruga i ja najviše radimo. Ona mi je desna ruka, bez obiteljske organizacije ne bismo mogli uspjeti u ovom poslu”, kaže Mirko.