Otkrio planove: Pogledajte kako namjeravaju vratiti Hrvate iz inozemstva

Na konferenciji pod nazivom “Održivi porezni sustav: politika, praksa i perspektive”, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac iznio je planove za daljnje porezno rasterećenje. Razmatraju se prijedlozi poput povećanja osnovnog osobnog odbitka na 600 eura te podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 50.000 eura. Također, najavljena su porezna oslobođenja za povratnike.

Primorac je podsjetio na nedavne izmjene poreznih propisa koje su uključivale ukidanje prireza i veću autonomiju lokalnim jedinicama u određivanju stopa poreza na dohodak, uz povećanje osnovnog osobnog odbitka s 530 na 560 eura. Njegovo ministarstvo razmatra daljnje povećanje tog odbitka na 600 eura te povećanje odbitka za uzdržavane članove i invalide.

Primorac je komentirao prijedlog Američke gospodarske komore o podizanju osnovnog osobnog odbitka na 840 eura kao “jako ambiciozan”, s obzirom na financijske potrebe lokalne samouprave. Također, najavio je podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a za male poduzetnike s 40 na 50 tisuća eura, što bi omogućilo ispisivanje iz sustava za oko 7.500 obveznika.

Bit će poticaja za iseljenike

Primorac je također najavio planove za povećanje neoporezivih primitaka koje poslodavci mogu isplatiti radnicima od 1. siječnja 2025., no detalji o tome nisu još konkretizirani. Razmatraju se različite mjere, uključujući prestanak uzajamnosti u povratu PDV-a za poduzetnike iz trećih zemalja, te uspostavu pravila o neutralnosti PDV-a u slučajevima poreznog nadzora.

Osim toga, ministar Primorac najavio je inicijative za poticanje povratka hrvatskih državljana iz inozemstva. Govoreći o tom prijedlogu, istaknuo je plan za porezno oslobođenje za povratnike u Hrvatsku, što smatra pozitivnim pomakom i dodatnim poticajem za iseljenike da se vrate.

Primorac je također istaknuo da je hrvatski porezni sustav konkurentan u području oporezivanja dobiti i dohotka, s implicitnom poreznom stopom na rad od 26,9 posto u 2021., što je niže od prosjeka EU-a za 10,9 postotnih bodova. S druge strane, Hrvatska se ističe po visokom oporezivanju potrošnje, što je strategija usmjerena na turistički sektor i strane posjetitelje koji djelomično pokrivaju porezna opterećenja.

Restoran iz Hrvatske ovo piće naplaćuje 122.000 eura: ‘Dolaze nam gosti iz cijelog svijeta’

Projekt Fiskalizacija 2.0

U području PDV-a, Primorac je najavio projekt Fiskalizacija 2.0 koji će digitalizacijom promijeniti način izvještavanja, proširujući izdavanje elektroničkih računa i na “B2B” segment. Ovaj projekt očekuje se kao značajan korak u administrativnom rasterećenju, predviđajući uštede sustava od oko 120 milijuna eura ukidanjem niza obrazaca u području PDV-a.

AmCham je ministru predstavio svoj prijedlog daljnje porezne reforme s ciljem poticanja rasta plaća i primitaka građana. Prijedlog uključuje podizanje osobnog odbitka na 840 eura, smanjenje stopa poreza na dohodak na 10 posto za niže i 20 posto za više prihode, te povećanje praga za primjenu više stope na 5.000 eura mjesečno.

Također, ističe se da su lokalne jedinice dobile veću autonomiju u određivanju stopa poreza na dohodak, unutar propisanih limita od 15 do 23,6 posto za niže i 25 do 35,4 posto za više stope.

AmCham predlaže uvođenje limita za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje

Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmCham Hrvatska, naglasila je potrebu za daljnjim poreznim rasterećenjem rada, unatoč već učinjenim promjenama. Također, AmCham predlaže uvođenje limita za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje, kako bi se olakšalo poslovanje.

Predloženo je i podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 50 tisuća eura, što je već najavio ministar Primorac.

Petra Megla iz KPMG Hrvatska istaknula je probleme s nedostatkom radne snage i nepovoljan porezni tretman opcijskog nagrađivanja zaposlenika. Ona predlaže smanjenje porezne stope na opcijsko nagrađivanje sa sadašnjih 24 posto na 12 posto, kako bi se očuvala motivacija za takve modele nagrađivanja.

Megla je također usporedila učinak poreznih odbitaka i doprinosa na bruto plaću u Hrvatskoj i drugim novim članicama EU-a, ističući da Hrvatska može poboljšati omjer neto primanja u odnosu na bruto plaću, što bi moglo povećati atraktivnost rada u zemlji.