![](https://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2023/05/23116504435122-1-e1684743223855-155x95.jpg)
Milijuni ljudi u ovoj zemlji dobit će veće plaće i mirovine: Među njima je i dosta Hrvata
Tvornica obuće Borovo bila je sinonim za kvalitetnu proizvodnju i jačinu industrije u bivšoj zemlji. No, od prijeratnih 22.000 radnika i obuće poput borosana, zengi ili startasica, ostalo je nekoliko stotina duša koje jedva da nešto i rade.
Sve bi se trebalo promijeniti dolaskom svježeg kapitala. Tvrtka je, naime, na izdisaju i pod vlasništvom Centra za restrukturiranje i prodaju. Uprava Borova je objavila javni poziv za “iskaz interesa strateških partnera u cilju osnaživanja na tržištu i ulaganja”. Javio se jedan potencijalni ulagač, ali je svoju ponudu zaštitio potpisivanjem ugovora o povjerljivosti informacija, pa nije poznato o kome se radi. Ako CERP i tajanstveni ulagač postignu sporazum, svi detalji će biti obznanjeni.
“Potpisan je ugovor o povjerljivosti informacija te druga strana nije htjela otkriti svoj identitet. S obzirom na rečeno, moramo naglasiti da će se sve odvijati transparentno, ali u ovoj fazi Borovo i potencijalni strateški partner moraju utvrditi hoće im se interesi za tvrtku poklapati prije pokretanja bilo kakvih postupaka”, poručila je za Lider predsjednica Uprave Borova, Gordana Odor.
S obzirom na to da je javni poziv zatvoren 31. svibnja tek sad bi trebalo početi dubinsko snimanje kompanije koje bi potencijalnom ulagaču trebalo pokazati ima li ili nema smisla ulagati u Borovo. Za to vrijeme, CERP razmatra sve mogućnosti stabiliziranja poslovanja, vodi računa o zaposlenima, ali sam teško može puno napraviti. Država je već nekoliko puta odgodila otplatu 6,1 milijun eura teškog kredita podignutog kod Croatia banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).
“Činjenica je da Borovo ustrajno odolijeva svim izazovima poslovanja zahvaljujući pomoći Vlade Republike Hrvatske u vidu danog zaloga dionica, a posljednjih godina i odgodi otplate kredita, što pokazuje brigu većinskog vlasnika zbog važnosti i osjetljivosti tvrtke na lokalnoj razini. Izravnije pomaganje nije moguće ni dopušteno s obzirom na stroga pravila Europske komisije o državnom preuzimanju uloge investitora”, objašnjavaju u CERP-u.
Prije tri godine je revizorska kuća KPMG izradila program restrukturiranja. No, on nije proveden, nego se poslovanje oslanja samo na produljenje jamstava CERP-a. Naime, u programu restrukturiranja je predložen model smanjenja troškova, ali i broja radnika te izmjena profila proizvodnje. Najveća primjedba državnih tijela je bila upravo nedostatak strateških partnera. Ako potencijalni ulagač potpiše sporazum s CERP-om, plan restrukturiranja bi trebao ovisiti o njemu.
Imale su ih sve bake u Jugoslaviji, a onda su postale hit: Mnogi i danas traže legendarni proizvod
Pritom, neće imati puno toga na raspolaganju, Naime, razlika vrijednosti kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza Borova prošle je godine iznosila 2,1 milijun eura, a koeficijent tekuće likvidnosti 1,25. Udio neto radnoga kapitala u ukupnoj imovini iznosio je 4,1 posto, a djelatnosti 4,3 posto. Koeficijent ubrzane likvidnosti (kratkotrajna imovina bez zaliha uz kratkoročne obveze) od 0,25 ukazuje da je društvo ovisno o kvaliteti upravljanja nabavom, proizvodnjom i prodajom, odnosno pretvaranjem sirovina u konačne proizvode i uredno naplaćene prihode.
Udio zaliha u ukupnoj imovini je iznosio 15,2 posto, a vrijednost 7,8 milijuna eura. Obveze prema kreditorima su posljednjeg dana 2023. godine bile na 15 milijuna eura, a temeljni kapital s rezervama 42 milijuna eura. Uz preneseni gubitak od 7,9 milijuna eura i gubitak u poslovnoj godini od 1,9 milijuna eura, to predstavlja 64 posto ukupne pasive, odnosno ulaganja. Unatoč lošim poslovnim rezultatima, Borovo se uspijeva solidno financirati iz vlastitih izvora.
Milijuni ljudi u ovoj zemlji dobit će veće plaće i mirovine: Među njima je i dosta Hrvata
‘Rupu’ sredili za 5000 eura, ljudi su u nevjerici: ‘Zamijenili smo parket i pločice, sredili zidove’
Jugoslavenska tvornica bez granica: Posteljina sa znakom brenda kojeg danas Hrvati obožavaju
Posao bez puno truda: Prosječni Splićanin na ovome zaradi 11.500 eura u samo tri mjeseca