Prozvali Hrvate nacijom glutena: ‘Jedini autentični hrvatski fast food su proizvodi iz pekarnica’

Poznato je da su Hrvati ljubitelji kave, ali nešto se rjeđe govori o tome da obožavaju pekarske proizvode. No, tome u prilog idu poslovni podaci pekarskog lanca Mlinar za prošlu godinu. Lani su zabilježili ukupni prihod od 163 milijuna eura, što je 17,6 posto više nego 2022. godine. Dobit prije oporezivanja je iznosila 33 milijuna eura.

U prvom tromjesečju ove godine Mlinar je postigao rast prihoda od 18 posto u odnosu na isto razdoblje lani. No, od poslovnih bilanci puno su zanimljivije fizičke brojke. Naime, Mlinar je prošle godine prodao nevjerojatnih 210 milijuna komada kruha i peciva. Na svojoj internetskoj stranici su se sami pohvalili kako su u 2022. godini prodali 9,5 milijuna komada bureka.

Ako zaokružimo populaciju u Hrvatskoj na četiri milijuna ljudi, ispada da je svaki građanin Lijepe naše pojeo oko 50 komada kruha i peciva, piše Kult plave kamenice. No, ne treba zaboraviti da Mlinar ima svoje pekarnice u nekoliko europskih zemalja, a da su njihovi proizvodi distribuirani na 20 tržišta. S obzirom na to količina kruha koju pojedu Hrvati bi ipak mogla biti manja.

Masovni, konfekcijski, neukusni

No, bez obzira na to, u uglednom kulinarskom portalu smatraju da Hrvati jedu previše kruha. Naime, ako se ovim brojkama dodaju još i prodajni rezultati druga dva velika pekarska lanca, Dubravice i Pan Peka, kao i tisuća obiteljskih pekarnica te samostalne proizvodnje u trgovačkim lancima, količina prodanog kruha i peciva mogla bi biti nekoliko puta veća.

“Hrvati su očigledno nacija glutena, a jedini autentični hrvatski fast food jesu proizvodi iz pekarnica, uglavnom oni masovni, konfekcijski i ne baš ukusni. Što je financijski pogodno, ali ne govori u prilog zdravoj i gastronomski valoriziranoj prehrani u Hrvatskoj”, ustvrdili su u Kultu plave kamenice.

No, pitanje je koliko će Hrvati još moći financirati ovakve prehrambene navike. Naime, cijene kruha i drugih pekarskih proizvoda su u posljednjih godinu dana drastično porasle. Pekari su se žalili na visoke cijene kvasca, ali i žitarica, zbog kojih im rastu troškovi proizvodnje, pa moraju posegnuti za nepopularnim dizanjem cijena.

Pripremite novčanike za moguće novo poskupljenje: Nakon svega još i ovo

Cijene pšenice na burzama hrane su, pokazuju podaci portala Agroklub, proteklog ponedjeljka dosegle rekordnu razinu od 269 eura po toni predviđenoj za trgovinu u rujnu. Riječ je o rastu od čak 55 eura po toni u proteklih mjesec dana. Stručnjaci tvrde da bi cijene na burzama mogle stagnirati, ali samo ako se vrijeme normalizira, a urod žitarica poveća.