Iznenadit ćete se tko je dobio najviše radnih dozvola u Hrvatskoj: Nisu Nepalci, ni Filipinci

Da sve više stranih radnika dolazi u Hrvatsku, stara je vijest. Ipak, mnogi i dalje propituju koliko ih ima u Hrvatskoj i trebaju li našim poslodavcima. Brojne su se polemike vodile oko inozemne radne snage, njihovih stručnih kvalifikacija, plaća i uvjeta u kojima žive, kao i brojnosti, naročito nakon Nove godine. No, oni sada pokreću domaću ekonomiju i od toga se više ne može pobjeći.

Neki stručnjaci drže kako će u 2024. biti izdano barem 200.000 dozvola za boravak i rad stranaca. No, već prošle godine smo umalo dostigli tu brojku. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine izdano je 172.499 dozvola za boravak i rad.

Iz MUP-a su otkrili iz kojih zemalja je u protekloj godini stiglo najviše radnika. Iako se najviše govori o Filipincima, Nepalcima i Pakistancima, oni nisu dobili najveći broj radnih dozvola. Naime, 38.236 radnih dozvola (22,17 posto od ukupnog broja) izdano je državljanima Bosne i Hercegovine. Potom slijede državljani Srbije s 24.028 izdanih dozvola za boravak i rad (13,93 posto).

Tek potom slijede Nepalci s 23.493 dozvole, Indijci s 15.627 dozvola, zatim Makedonci s 13.412 dozvola te Filipinci s 10.999 radnih dozvola. Manje od 10.000 radnih dozvola dobili su državljani Kosova (9922 dozvole), Bangladeša (8749 dozvola), Turske (5067 dozvola) i Albanije (4244 dozvole).

HOS-ovci istupili s opakim odvjetnikom: ‘Imamo sumnje o spodobi koja je uništila spomenik’

Svaki četvrti radnik mogao bi biti stranac

Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvoje Stojić drži da bi već za pet godina u Hrvatskoj moglo biti više od pola milijuna stranih radnika. Prevedeno, svaki četvrti radnik bi tada mogao biti stranac. Iako je u proteklih nekoliko godina država liberalizirala uvjete za zapošljavanje stranaca, jer praktički osim testa tržišta rada za poslodavce gotovo da i ne postoji neko drugo ograničenje, mnogi smatraju kako bi ipak trebalo voditi računa o uvozu kvalificiranije radne snage.

“Ako Hrvatska želi rasti ona mora imati veću participaciju na tržištu rada i stopa zaposlenosti mora biti viša. Moramo zapošljavati ljude u djelatnostima s višom dodanom vrijednosti, kao što je to IT industrija i sve ono što imamo kao konkurentsku prednost”, naglasio je Stojić.

Novi zakon o neradnim nedjeljama podijelio i same trgovce: ‘O ovome prije nismo ni razmišljali’

Kronični nedostatak radne snage

Poslodavci već godinama upozoravaju na nedostatak radne snage u pojedinim sektorima. Posljedica je to već ranije nepopunjenosti dostupnih radnih mjesta, ali i iseljavanja domicilnog stanovništva u posljednjem desetljeću.

Podaci MUP-a sugeriraju kako je najviše radnih dozvola izdano u sektoru graditeljstva (68.912), turizma i ugostiteljstva (45.868), industrije (24.034), prometa i veza (11.497) te trgovine (5.126). Dakle, teško je govoriti o tome da se nedostatak radnika osjeti samo za vrijeme turističke sezone u djelatnostima povezanima s turizmom, ugostiteljstvom i hotelijerstvom, kao što je teško zaključiti da uvozimo isključivo nekvalificiranu i slabo kvalificiranu radnu snagu.

U prilog tomu govori i podatak da je MUP tijekom prošle godine izdao 112.981 dozvola za novo zapošljavanje (65,5 posto od ukupno izdanog broja radnih dozvola), što znači da je u Hrvatsku toliko ljudi došlo raditi po prvi put ili nakon duljeg boravka drugdje. Istodobno, produljeno je 40.660 radnih dozvola (23,57 posto) ljudima koji već otprije borave u Hrvatskoj. Izdano je i 18.858 dozvola za sezonske radnike, što čini svega 10,93 posto od ukupno izdanog broja radnih dozvola.

Tražite novi posao? Donosimo najbolje ponude s tržišta rada