Hrvatskoj prijete žestoki udarci, Britanci objavili upozorenje: ‘Na ova mjesta više ne idemo’

Ugledni britanski portal The Telegraph navodi da bi do kraja ovog stoljeća popularnost Mediterana kao ljetne destinacije mogla opasti. Glavni razlog su ekstremne vrućine i toplinski valovi koji postaju sve češći u ovom dijelu Europe, čineći klimu neugodnom za odmor.

Ovaj trend već je vidljiv: Grčka je doživjela najraniji toplinski val, Katalonija je zbog rekordne suše u vrijeme oko Uskrsa apelirala na racionalnu potrošnju vode, a Sicilija je 2021. godine zabilježila temperature iznad 48 stupnjeva, što je uzrokovalo nestašice vode i odbijanje gostiju u nekim objektima.

Iako su sezonski toplinski valovi u Europi postojali i prije, sada su mnogo češći i intenzivniji. Prema Copernicus Climate Change Service, deset najtoplijih godina zabilježeno je od 2000. godine. Klimatske promjene, pogoršane ljudskim djelovanjem od industrijske revolucije, pridonose porastu temperatura. Peter Stott iz Met Officea prognozirao je da bi temperature na Mediteranu mogle prijeći 50 stupnjeva.

Ljeto donosi nove neugodnosti

Rosie Mammatt, stručnjakinja za meteorologiju, upozorava na mogućnost novih rekordnih temperatura ovog ljeta. Južna Europa će prva osjetiti porast temperatura, što će utjecati na porast stope smrtnosti povezane s vrućinom. Izvješće Lanceta navodi da je smrtnost povezana s vrućinom porasla za 30 posto u posljednjih deset godina. “Čini se da bi ovo ljeto moglo pružiti još rekordnih temperatura”, rekao Mammatt.

Naime, porast temperatura prvo će pogoditi one u južnoj Europi. Stopa smrtnosti povezana s vrućinom u Europi porasla je 30 posto od razdoblja 2003.-12. do 2013.-22., prema izvješću Lanceta.

Dulja, toplija i suša ljeta također uzrokuju suše, koje zauzvrat utječu na poljoprivredu i proizvodnju hrane, oštećuju infrastrukturu i uništavaju staništa. Sredozemno more se zagrijava brže od globalnog prosjeka, a predviđa se da će do 2100. porasti i do jednog metra.

Britanski portal piše da, uzimajući sve ove čimbenike u obzir, nije trivijalno već sada razmišljati gdje ćete na odmor 2043. godine. Turizam je iznimno važan mediteranskim zemljama – čini 18 posto BDP-a u Grčkoj, 12 posto u Španjolskoj, 10,5 posto u Italiji. Vlade ovih zemalja već razmišljaju o tome što će klimatske promjene značiti za njihova gospodarstva.

Država će tisućama Hrvata dati novac, ali treba podnijeti zahtjev: Imate još nekoliko dana

Alpe preuzimaju

I dok se Mediteran zagrijava, odmarališta diljem Alpa imala su manje količine snijega posljednjih zima, pa se su mnoga odnjih počela okretati prema modelu ljetnog turizma. To znači više wellness opcija, više turizma za promatranje zvijezda, više kulturnih festivala i tako dalje.

Još jedna posljedica bit će i produženje sezone, a uskršnji odmor te sredina svibnja i listopada postat će sve popularnija razdoblja za odmor, zbog čega neke tvrtke već prilagođavaju svoje kalendare.

“Više ne organiziramo planinarska putovanja u Španjolskoj i Portugalu tijekom najtoplijih mjeseci srpnja i kolovoza, a dodali smo više izleta izvan sezone u travnju i listopadu kako bismo ljudima olakšali izbjegavanje ekstremnih temperatura. Također smo dodali zimska putovanja u mjesta poput Grčke i Hrvatske”, Radek Nowak iz Intrepid Travela.

Trenutno je Mediteran jedna od najpoželjnijih ljetnih destinacija, no zbog sve većih temperatura, evakuacija zbog požara i drugih posljedica zagrijavanja, turisti će neizbježno početi gledati drugdje.