Hrvatima će opet rasti plaće: Vlada već priprema novogodišnji poklon, stižu nove olakšice

Govoreći na konferenciji “Održivi porezni sustav: politika, praksa i perspektive” u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), ministar financija Marko Primorac otkrio je da će se nastaviti porezno rasterećenje građana. Pritom razmatra povećanje osobnog odbitka, povećanje limita za ulazak u sustav PDV-a i porezne olakšice za povratnike iz inozemstva.

Doduše, naglasio je kako je riječ o prijedlozima koji još uvijek nisu konačni, ali bi, s obzirom na ranije krugove poreznih rasterećenja, trebali biti nastavak financijske politike HDZ-ove Vlade. Naime, s prvim danom ove godine, osobni odbitak je povećan s 530 na 560 eura. No, planira se novo povećanje tog odbitka, na čak 600 eura. Uz to, ideja je da odbici budu veći i za uzdržavane članove te utvrđeni invaliditet.

Zanimljivo, AmCham je predložio da osobni odbitak bude podignut na 840 eura, što je trenutno bruto minimalna plaća u Hrvatskoj. Primorac je to odbacio kao “jako ambiciozan” prijedlog te dodao da ipak treba razmišljati o financiranju jedinica lokalne samouprave, prenosi Novi list.

Malim poduzetnicima će se podići prag za ulazak u sustav PDV-a s 40 na 50 tisuća eura. Time bi dio paušalnih obrtnika mogao raditi tijekom cijele godine, bez da mora odbijati poslove ili nekoliko mjeseci držati ključ u bravi. Prema riječima ministra, obveze plaćanja PDV-a moglo bi biti oslobođeno oko 7500 obveznika.

Povećanje neoporezivih primitaka

Bez navođenja konkretnih detalja, Primorac je poručio da bi od 1. siječnja sljedeće godine trebalo doći do dodatnog povećanja iznosa neoporezivih primitaka koje bi poslodavci mogli isplaćivati radnicima. Novost će biti i porezne olakšice za ljude koji se iz inozemstva vrate u Hrvatsku.

“Radimo na prijedlogu modela koji će omogućiti porezno oslobođenje za građane koji se budu vraćali u Hrvatsku. Smatram da je to dobro, konstruktivno i da će biti dodatan poticaj za povratak naših iseljenika”, poručio je Primorac.

Ministar je istaknuo da je domaći porezni sustav konkurentan po pitanju oporezivanja dobiti i dohotka. Prije tri godine je Hrvatska imala implicitnu stopu poreza na rad o 26,9 posto, što je svega 10,9 posto niže od prosjeka Europske unije. No, prednjačimo po oporezivanju potrošnje, što je i logično zbog velikog priljeva turista i oslanjanja ekonomije na uslužne djelatnosti.

Po pitanju PDV-a, osim olakšica za mikro i male poduzetnike, Primorac je najavio i projekt Fiskalizacija 2.0, odnosno proširenje obveze izdavanja elektroničkih računa na B2B (business to business, op.a.) segment. On smatra da je to “značajan iskorak”, koji bi trebao dovesti do ukidanja niza obrazaca te ušteda od čak 120 milijuna eura. Među mjerama koje se razmatraju je i ukidanje uzajamnosti kod povrata PDV-a poduzetnicima iz trećih zemalja te propisivanje odredbe o neutralnosti PDV-a utvrđenog u poreznom nadzoru.

Otkrio planove: Pogledajte kako namjeravaju vratiti Hrvate iz inozemstva

Konkretnije porezno rasterećenje

S druge strane, AmCham, osim podizanja osobnog odbitka na razinu bruto minimalne plaće traži smanjenje stopa poreza na dohodak na 10 i 20 posto te povećanje praga za primjenu više stope s 4200 na 5000 eura. To je znatno povoljnije od trenutnih stopa koje se kreću između 15 i 23,6 posto, odnosno 25 i 35,4 posto, a propisuju ih jedinice lokalne samouprave. Uz to, traže i postavljanje mjesečnog, odnosno godišnjeg limita za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje.

“Unatoč tome što iz godine u godinu doista vidimo bitno porezno rasterećenje rada, smatramo da i dalje ima prostora za nastavak tog rasterećenja”, izjavila je izvršna direktorica AmChama, Andrea Doko Jelušić.

Radnicima i menadžerima ove hrvatske pivovare uopće nije loše: Svima su porasle plaće

Iz revizorske kuće KPMG Hrvatska, smatraju da se zbog nedostatka radne snage potrebno usredotočiti na zadržavanje visokoobrazovanih radnika, zbog čega pozdravljaju ideju o snižavanju stopa poreza na dohodak, ali i dodaju da je u Hrvatskoj prisutan i nepovoljni porezni tretman prema zaposlenicima koji sudjeluju u opcijskim planovima, odnosno onima koji su uključeni u vlasničku strukturu tvrtki u kojima rade. Trenutna porezna stopa za opcijsko nagrađivanje iznosi 24 posto, no to se može popeti i na 32 posto. Zbog toga u KPMG-u predlažu smanjenje stope tog poreza na 12 posto.

Istaknuto je kako su plaće u Hrvatskoj i dalje poprilično opterećene porezima. Primjerice, osobi čija bruto plaća u Hrvatskoj iznosi 3120 bruto, nakon odbitka poreza i doprinosa ostaje otprilike 65 posto tog iznosa. S druge strane, u Češkoj, koja je “najsvjetliji primjer”, osobi s istom plaćom bi ostalo približno 77 posto svote.

Dijelu Hrvata se možda više isplati ne raditi dva ili tri mjeseca: Evo kako je to moguće