Hrvati sve manje iseljavaju u Njemačku, biraju zemlju u kojoj se manje radi i bolje živi

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj ove godine iznosila je 1323 eura. Iako je to u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno više za 17.9 posto, a realno za 13.7 posto, hrvatskim građanima je jasno da se od te plaće teško može živjeti život dostojan čovjeka.

U većini drugih europskih zemalja situacija je puno bolja. Radi se manje, zarađuje više i živi dulje. Istraživanje Quality of Life u organizaciji Sveučilišta Oxford pokazuju da se najbolje živi u Luksemburgu, zemlji u kojoj su poslodavci poznati po tome što zaposlenike starije životne dobi nagrađuju s više godišnjeg odmora. Radnici stariji od 55 godina u ovoj zemlji imaju u prosjeku imaju 36 dana plaćenog godišnjeg odmora.

Istraživanje je uzelo u obzir prosječan broj radnih sati tjedno, duljinu godišnjeg odmora, postotak stanovnika koji imaju neometan san tijekom noći, duljinu životnog vijeka i osjećaj sreće kod ispitanika u svakoj zemlji koja je obuhvaćena istraživanjem.

Tri vala iseljavanja

Prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Velikom Vojvodstvu Luksemburg živi oko 3000 iseljenika i njihovih potomaka.

Hrvati su ovu zemlju prvi put počeli odlaziti početkom 20. stoljeća i uglavnom su se zapošljavali u metalurškoj industriji i ugljenokopima Valonije i Luksemburga.

Drugi val iseljavanja vezan je uz ratna zbivanja u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini devedesetih godina 20. stoljeća te se odnosi na hrvatske državljane uglavnom porijeklom iz BiH, dok se treći val javio posljednjih godina potaknut ulaskom RH u Europsku uniju te se ponajviše odnosi na brojne zaposlenike institucija EU-a u Bruxellesu i Luksemburgu i njihove obitelji.

SAD na 28. mjestu

Republika Hrvatska s Luksemburgom primjenjuje međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju,  a hrvatski građani mogu steći luksemburško državljanstvo nakon boravka u zemlji u trajanju od najmanje sedam godina, uz sposobnost korištenja luksemburškog jezika. Luksemburg dozvoljava svojim državljanima dvojno državljanstvo.

Luksemburg u stopu slijede Austrija i Danska čiji radnici imaju minimalno 25 dana plaćenog odmora godišnje. U samom vrhu su još dvije skandinavske zemlje, Norveška i Finska, koje su stopu slijede Švedska, Francuska, Bjelorusija, Nizozemska i Švicarska.

Milan se nakon 11 godina vratio iz bogate zemlje u Hrvatsku: ‘Sve je abnormalno poskupjelo’

Sjedinjena Američke Države našle su se na lošem 87. mjestu. Naime, u najbogatijoj zemlji svijeta radnici ni danas nemaju zajamčen godišnji odmor. Među najlošije rangiranima su Kina, Meksiko i Malezija jer se u sve tri zemlje radi u prosjeku 46 sati tjedno.

Zanimljivo je da se na popisu 10 najboljih nije našla Njemačka, koja je godinama bila najpoželjnija destinacija za iseljavanje hrvatskih radnika. Prošle godine u tu se zemlju doselilo manje stranaca nego prijašnjih godina. Prvi je put i broj Hrvata koji su se uselili manji od broja onih koji su se iz Njemačke vratili u domovinu.