Dogodila se dugo očekivana pojava: U Hrvatskoj ovo nismo imali od lipnja 2021., slijedi olakšanje

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku u lipnju ove godine su bile za 2,4 posto više nego u istom mjesecu lani, dok su u odnosu na svibanj ostale na istoj razini. Riječ je o najnižim stopama inflacije zabilježenima još od lipnja 2021. godine.

Time je nastavljen trend smanjenja stope inflacije, koja je, mjerena indeksom potrošačkih cijena, pala u svibnju na 3,3 posto, s 3,7 posto iz travnja, nakon ranije višemjesečne stagnacije na razini od 4,1 posto.

Gledano prema glavnim komponentama indeksa, odnosno kategorijama dobara i usluga, najviše su poskupjele usluge, za čak 5,5 posto na godišnjoj razini. Zatim slijede hrana, piće i duhan s poskupljenjem od 2,1 posto te industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije s 1,5-postotnim poskupljenjem. Govoreći o energiji, ona je od lipnja prošle, do lipnja ove godine pojeftinila za 0.5 posto.

Europa to gleda drukčije

Na mjesečnoj razini, usluge su poskupjele za 0,6 posto, a hrana, piće i duhan za 0,3 posto. S druge strane, pojeftinili su energija za 1,2 posto te industrijski neprehrambeni proizvodi za 0,2 posto. Konačni podaci o kretanju inflacije za lipanj, prema klasifikaciji ECOICOP, bit će objavljeni 16. srpnja.

Prve procjene Eurostata o kretanju inflacije za lipanj, temeljene na hrarmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, sugeriraju da je inflacija u Hrvatskoj iznosila 3,4 posto, što je jednako kao i u Nizozemskoj. Od Hrvatske veću stopu inflacije bilježe samo Belgija (5,5) i Španjolska (3,5 posto).

Razlika u procjeni nastaje zbog dvije različite metodologije izračuna. U Hrvatskoj se koristi indeks potrošačkih cijena koje pokazuje promjene u cijenama dobara i usluga koje u pojedinom vremenskom razdoblju kupuju, koriste ili plaćaju privatna kućanstva zbog potrošnje. S druge strane, harmonizirani indeks potrošačkih cijena dobiva se posebnim setom definicija koji omogućuje usporedivu stopu inflacije u eurozoni, Europskoj uniji, Europskom ekonomskom području i zemljama kandidatkinjama.

Hrvati ovaj proizvod plaćaju najskuplje u Europi: ‘Ljudi ga neće moći više kupovati’

Iako daju različite rezultate, oba se indeksa računaju temeljem iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna je razlika u obuhvatu stanovništva, jer harmonizirani indeks cijena obuhvaća ukupnu potrošnju kućanstava i nerezidenata na pojedinom ekonomskom teritoriju, što nije uključeno u nacionalni indeks potrošačkih cijena.