Brojni Hrvati nisu ni svjesni kakvo bogatstvo imaju u rukama: ‘Iskorištavaju priliku u ovom ludilu’

Cijene stanova i kuća u Hrvatskoj porasle su za 9,5 posto u posljednjem lanjskom kvartalu, što je znatno iznad prosjeka Europske unije, koji je rastao za 0,2 posto na godišnjoj razini, objavio je prije nekoliko dana Eurostat.

Od Hrvatske su gore jedino Poljska i Bugarska, gdje su nekretnine poskupjele 13 odnosno 10 posto. U istom razdoblju, u osam zemalja članica zabilježen je pad cijena, od čega najviše u Luksemburgu i Njemačkoj.

Situacija je iz dana u dan sve teža, pa su tako građani prije pet godina jedan četvorni metar mogli kupiti za jednu i pol plaću, a danas im trebaju gotovo dvije. U isto vrijeme rastu cijene najma pa se stanovi koji su se prije korone mogli iznajmiti za 300 ili 400 eura, sada iznajmljuju za 600 i 700 eura, što znači da je sve više građana koji na stanovanje daju 50 do 70 posto primanja.

Drastično porasle cijene zemljišta

Na pitanje tko je kriv za takvo stanje pokušao je odgovoriti Saša Perko, magistar inženjer građevinarstva te direktor u DOMinvest grupi.

“Dok u većini članica EU cijene padaju oko 5-10%, u Hrvatskoj je prosječan rast oko 10 posto godišnje. Glavnih razloga je nekoliko, svakako je najznačajniji inflacija koja je i čak i ove godine na visokih 5%. U građevini je ona još značajnija zbog cijene materijala koje i dalje rastu.

S druge strane zbog velike potražnje za građevinskim radnicima, cijena usluga raste rapidno. Za neke od usluga koje ste prije četiri godine mogli dobiti za primjerene cijene, danas je cijena dvostruka, a nerijetko i više. Tome svemu pogoduju EU natječaji i potresna obnova zbog koje značajno raste cijena građevinskih usluga”, kazao je Perko dodajući da su drastično porasle cijene zemljišta.

Tržište definira cijenu

“Zemljište koje ste mogli kupiti prije četiri godine je identično kakvo je i danas, a cijena tog isto zemljišta se podvostručila. Primjerice, parcelu koju smo kupili 2020. godine na Trešnjevci u Zagrebu tada je stajala 450€/m2, danas na sličnoj poziciji ne možemo kupiti ispod 900-1000€/m2.

Rekao bih da se ovdje najviše, ali neopravdano pokušava iskoristiti prilika u cijelom ovom ludilu”, objašnjava nam Perko koji tvrdi da je teško odrediti realnu cijenu nekretnine.

Nije isto je li nekretnina vizualno i funkcionalno atraktivna, je li na poželjnoj lokaciji, kakvo je zemljište, tko ju je gradio, tko je developer, te zadnje, ali ne i najmanje važno – koliko taj developer želi zaraditi. Tržište je manje-više realno, jer upravo tržište definira cijenu. Da nitko ne kupuje po takvim cijenama, one bi se smanjile – kao što je trenutno primjer u Njemačkoj.

Nema boljeg vremena za kupnju

Perko dodaje da za stan čija je cijena neto kvadrata 3.000 eura, od čega državi idu 600 eura, te ostaje 2.400 eura za pokrivanje svih troškova i eventualnu zaradu.

Pitanje koje se mnogi pitaju je kupiti nekretninu sada ili čekati pad cijena. Dok se svi nadaju nekom strmoglavom padu, Perko kaže da kad se gleda dugoročno, nema boljeg vremena za kupnju od danas.

Na pomolu velika promjena na hrvatskom tržištu nekretnina: ‘Mnogi će se iznenaditi’

“Ako inflacija bude standardnih 2-2,5%, za 40 godina ta će nekretnina vrijediti barem 2-3 puta više. Ako inflacija bude i viša, tada će možda vrijediti 5-10 puta u odnosu na danas. Ako se planirate brzo obogatiti, tada nekretnine svakako nisu najbolji izbor za ulaganje, koje god vrijeme bilo i kakvi god ciklusi bili.

Ne volim špekulirati, no rekao bih da cijene neće padati značajno. Ako se i dogodi neka korekcija, ona će biti lokalna i u razini 2-5%. Usudio bih se predviđati da će se cijene u kratkoročnom periodu do tri godina povećati. Vrlo smo interesantno tržište za Europu, to slušam svakodnevno od naših inozemnih partnera, što samo potvrđuje moje razmišljanje“, zaključio je Perko.