BEZ MILOSTI PREMA GRAĐANIMA! Sve se provodi u tišini i najvećoj tajnosti

Prema posljednjim informacijama iz Fine, a odnose se na datum od 18. studenoga, 2020. evidentirano je 233.795 blokiranih, odnosno ovršenih građana, koji nemaju dovoljno sredstava na računima za otplatu duga. Njihov ukupni dug, glavnica plus kamate, bez troškova ovrha, iznosi 17,3 milijardi kuna. Kako tvrde iz Fine, to je u odnosu na 31. listopada 2020. smanjenje broja blokiranih za 13.475, no situacija je u praksi malo drugačija jer je nastavljeno užurbano provođenje ovrha pa je upitno hoće li se trend smanjivanja blokiranih nastaviti.

Kad je riječ o poslovnim subjektima, do 31. listopada 2020. u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 15.531 blokiranih tvrtki, a glavnica duga iznosila je 5,3 milijarde kuna. Za usporedbu, 31. prosinca 2017. godine registrirano je blizu 320.000 građana s ukupnim dugom od 42 milijarde kuna, dok je na kraju ožujka 2018. bilo blokirano 24.000 tvrtki s dugom od 12,8 milijardi kuna. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, krajem ožujka 2020. u Hrvatskoj je registrirano oko 280.000 poslovnih subjekata, od čega je aktivno oko 164.000, što znači da je u blokadi oko 10 posto tvrtki i obrta, s time da je više blokiranih obrta nego tvrtki.

Nemoguće poslovanje

Iz Fine nam nisu odgovorili niti se to može jasno naći u njihovim službenim priopćenjima, koliko je od ukupnog duga za blokirane pravne i fizičke osobe, koji iznosi oko 21 milijardu kuna, glavnica, a kolike su kamate i troškovi ovrha, od kojih danas žive javni bilježnici, Fina i odvjetnici, na račun blokiranih i iscrpljenih građana.

Nakon isteka šestomjesečne mjere kojom je Vlada odgodila otplatu dugova fizičkih osoba prema vjerovnicima, od 19. listopada nastavljeno je provođenje ovrha pa je sasvim realno očekivati da će ponovno doći do uzlaznog trenda u broju ovršenih građana i tvrtki s obzirom na prestanak moratorija na ovrhe. Tome svjedoče i brojni apeli novoblokiranih koji postaju žrtve novog vala ovrha koje su spremno čekale ukidanje moratorija, a erupciji novih ovrha mnogo je pridonijela i Vlada koja u novim epidemiološkim mjerama nije predvidjela ni spriječila ulazak novih građana u dužničko ropstvo koje kroje protuustavni Ovršni zakon, javni bilježnici, odvjetnici i Fina.

Naime, s novim mjerama Kriznog stožera koje su na snazi od 22. prosinca ove godine, zapravo je u Hrvatskoj na snazi novi, latentni lockdown koji se ni po čemu ne razlikuje od proljetnog, osim u tome što nisu ukinute autobusne i željezničke linije, no potrebne su propusnice pa su i te prijevozničke linije nerentabilne, preskupe i neisplative za privatne prijevoznike i HŽ. Zbog novih restrikcija koje su nametnute građanima, otežano je, a nekim tvrtka, trgovinama i ugostiteljskim objektima čak i onemogućeno poslovanje, ali zbog ublaženih mjera, Vlada je izbjegla svaku obavezu sanacije šteta jer nije u potpunosti onemogućeno poslovanje. No, ovakvo poslovanje većini vlasnika donosi samo gubitke.

Ovrhe u moratoriju

Latentni lockdown omogućio je i uspostavu sivih zona i na području ovrha i blokada zato što ovaj put Vlada nije zaštitila građane i tvrtke od prijetnji blokada vjerovnika jer nisu donesene nikakve mjere niti je određen moratorij. Bez obzira na to što građani ne mogu ostvarivati redovne prihode, zbog poremećaja na tržištu i smanjene potrošnje, ni tvrtke ne mogu ostvarivati ni dogovarati nove poslove zbog otežane komunikacije, nemogućnosti ostvarivanja poslovnih sastanaka i otežanog kretanja po zemlji i inozemstvu. Posebno je zabrinjavajuća i alarmantna pojava provođenja dražbi i prodaja kuća, stanova i nekretnina blokiranih i ovršenih građana, koja se odvijala cijelo vrijeme lockdowna i moratorija. Pojedini ovršeni možda i ne znaju da su ostali bez svojih kuća i stanova jer su dražbe objavljene na oglasnim pločama sudova ili u obavijestima Fine, koje ovršeni ne prate. Zasad postoji moratorij za deložacije, ali one će se provesti na ljeto, a tada će biti kasno da se bilo što spriječi i da blokirani sačuvaju svoje vlasništvo.

“To se sve provodi u tišini i najvećoj tajnosti”, tvrde iz udruge Ovršni.

Ovakvu sivu zonu na području ovrha dobro su iskoristili vjerovnici, agencije za naplatu potraživanja i banke koje, bez obzira na poremećaje na tržištu, pokreću prisilnu naplatu i užurbano blokiraju dužnike. Poslovne banke, jednako kao i ostali vjerovnici, utjeruju dugove od svojih komitenata, prijete blokadama, ovrhama, prisilnim naplatama i deložacijama… Ostali vjerovnici, komunalna poduzeća i teleoperateri toliko su ažurni u naplatama da, prema informacijama koje smo dobili, pokreću prisilne naplate i prije nego što su poslali obavijest ili upozorenje o prisilnoj naplati i stanju duga. Dakle, prvo pokrenu postupak prisilne naplate – ovrhe, a nakon toga pošalju obavijest ili opomenu o nužnom podmirenju duga!

Novi zakon

Ovakvom stanju u sferi prisilnih naplata i ovrha koje završavaju dužničkim ropstvom i višestrukom većim plaćanjima nego što to iznose glavnice dužnika, uz nametnutu koronakrizu, pridonosi i Ovršni zakon koji je donesen pod pritiskom krupnog kapitala i banaka, koji su odobrile i prihvatile obje vlade – i HDZ i SDP-ovska. Iako je najavljeno donošenje potpuno novog ovršnog zakona, kroz njegove ovogodišnje dopune, koje su stupile na snagu 1. prosinca ove godine, donesene su samo njegove minimalne izmjene u pogledu troškova ovrha te izuzimanju od ovrha regresa, božićnica, uskrsnica i naknada za topli obrok. To su minimalni ustupci najugroženijim socijalnim grupama, ali se bit zakona nije promijenila. To bi se trebalo dogoditi tek s novim zakonom koji bi trebao ugledati svjetlo dana tek na proljeće, no ne treba biti preveliki optimist.

Dokaz za tu tvrdnju nalazimo u činjenici da Vladi i nadležnom ministarstvu nije u interesu donijeti socijalno prihvatljiv i pošten ovršni zakon jer bi u tom slučaju gubitnici bili financijski moćni lobiji koji su i inicirali donošenje ovako štetnog zakona.

Nacrt novog ovršnog zakona, o kojem su informirani članovi udruge Ovršni, prema njihovim tvrdnjama, obična je podvala. Prema novom zakonu, javni bilježnici bi trebali biti, u stvari, povjerenici suda, s obzirom na to da EU ne priznaje ovršni postupak koji vode javni bilježnici. To je i izrijekom utvrdio Sud EU-a u Luxembourgu u svom odgovoru na pitanje o javnim bilježnicima u ovršnim postupcima iz ožujka 2017. godine.

Podvala u novom ovršnom zakonu je nazivanje javnih bilježnika povjerenicima sudova kako bi cijeli postupak dobio privid da ga je vodio sud, a ne javni bilježnik. Na taj način Vlada bi pokušala kamuflirati nezakonsko postupanje u blokiranju građana, na što su već upozoreni. U udruzi Ovršni upozoravaju da se Vlada ne žuri s donošenjem ovog zakona jer njoj i partnerima odgovara postojeći zakon s obzirom na to da se na taj način financiraju zaposleni u Fini koji su ostali bez redovnog posla jer su platni promet preuzele poslovne banke.

Predstavnici blokiranih i ovršenih građana, uz posredovanje udruge Ovršni, na temu novog ovršnog zakona održali su početkom rujna u Ministarstvu pravosuđa i uprave sastanak s ministrom Ivanom Malenicom, kojem su predstavili svoje prijedloge u vezi s Ovršnim zakonom. Kao prvo, tražili su moratorij na ovrhe do 31. prosinca 2020., ali taj prijedlog nije prihvaćen. Nadalje, tražili su i donošenje odluke o otplativosti duga u visini od 10 posto ukupne neto plaće, umjesto dosadašnje tri četvrtine plaće. Isto tako, tražili su moratorij na prodaju duga trećim stranama te izradu potpuno novog ovršnog zakona, u čemu bi sudjelovale i udruge sa svojim prijedlozima.

Na kraju – prosvjedi!

Njihov je zahtjev bio i da se iz ovršnog postupka izbaci Fina, odvjetnici i javni bilježnici koji nepotrebno poskupljuu postupak.

Nakon tog sastanka, Ministarstvo pravosuđa i uprave zatražilo je nekoliko dana za konzultacije, kako bi nakon toga ponovno sjeli za stol. Ali do toga nikada nije došlo jer se tom prijedlogu osobno usprotivio premijer Plenković. Svoj stav više je puta iznio osobno, ali i posredno preko državnog tajnika Ministarstva pravosuđa i uprave – Josipa Salapića. Salapić je jednom prilikom  izjavio kako se dugovi i troškovi moraju platiti.

“Kultura plaćanja mora postojati, ali troškovi (ovrhe) moraju štititi i dostojanstvo dužnika”,  izjavio je Salapić, iznoseći, zapravo, Plenkovićev stav.

Ovakvom izjavom i stavom Plenković i Salapaić imali su namjeru javnosti predstaviti pogrešan i iskrivljen prijedlog ovršenih koji traže, prema njima, neplaćanje i oslobađanje od ovrha. To nije točno, blokirani traže plaćanje svojih dugova i glavnica, a ne lihvarskih paraovršnih nameta.

Ovakvim stavom premijer Plenković je pokazao da ga ne zanima težak položaj ovršenih i blokiranih građana, već se stavio na stranu lihvara i krupnog kapitala koji sišu krv najugroženijima. Nakon ovakvih stavova i izjava premijera Plenkovića više je nego očito da blokirani, kao i ostali građani koji su pogođeni posljedicama pandemije i potresima, nemaju što očekivati od Vlade koja pokazuje ekstremno visok nivo socijalne neosjetljivosti i empatije prema najugroženijima.

Zbog toga ovršeni i blokirani građani najavljuju velike prosvjede odmah nakon ukidanja epidemioloških mjera, prema modelu oštećenih u slučaju Franak!