Banke Hrvatima danima šalju poruke, a rok je nedjelja: Evo što će se dogoditi ako se ne odazovete

Ako u paketu bankovnih usluga imate dozvoljeno prekoračenje, vrlo je vjerojatno da ste u proteklih mjesec dana dobili nekoliko poruka da trebate otići do banke i dogovoriti nove uvjete poslovanja.

Inače, dozvoljeno prekoračenje usluga je koju ima svaki drugi građanin u Hrvatskoj, dok njih 1.7 milijuna koristi prešutno prekoračenje koje ima i najveću kamatnu stopu.

Banke su klijentima ponudile opcije prelaska s prešutnog na dopušteni minus u njihovim poslovnicama ili putem online bankarstva, a poručili su i kako je krajnji rok za to nedjelja, točnije petak pošto većina banaka ne radi vikendom.

Dopušteno vs. prešutno prekoračenje

Ne učine li to, mnogi će u ponedjeljak će ostati bez minusa, a dosadašnji će morati vratiti kroz kredit s kamatom u ratama.

Inače, prešutno prekoračenje je vrsta bankovnog prekoračenja koje banka automatski odobrava korisniku tekućeg računa bez prethodnog formalnog ugovora ili dogovora. U praksi, to znači da korisnik može koristiti više sredstava nego što ima na računu do određenog limita, a da prethodno ne mora tražiti dozvolu od banke. Ovo prekoračenje se često događa kao rezultat svakodnevnih transakcija, kao što su plaćanje računa ili podizanje gotovine.

Dozvoljeno prekoračenje je s druge strane vrsta bankovnog prekoračenja koja se formalno ugovara između banke i korisnika tekućeg računa. To znači da korisnik ima unaprijed dogovoreno pravo da koristi više sredstava nego što ima na računu do određenog limita. Svi koji su u minusu, a još nisu otišli do banke ili nemaju namjeru to učiniti trebali bi znati što će se dogoditi ako ne potpišu dopušteno prekoračenje do 30. lipnja.

Brojne Hrvate uskoro čeka iznenađenje na računima: Pripazite, bliži se rok

Dopušteno je bolje za građane

“Ugovaranjem dopuštenog prekoračenja potrošači osiguravaju bolju kamatnu stopu, uvjete korištenja, kao i postupnu otplatu u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja. Dopušteno je jednostavno bolje za građane jer je niža kamatna stopa kad smo u minusu. Nadalje, ako ostanemo bez posla, banka tada nema nikakav interes da nam dopusti minus. No, dopušteno prekoračenje nas štiti jer nam banka ne može tek tako ukinuti minus, nego smo zaštićeni sljedećih 12 mjeseci da možemo postupno vraćati dug”, pojasnio je profesor matematike i financijski vloger Toni Milun.

Kada je u pitanju prešutno prekoračenje, dodaje kako banke u tom slučaju od klijenata mogu tražiti da se taj minus zatvori u mjesec dana. No, izgleda kako je većina banaka odlučila zadržati samo dopušteno prekoračenje.

“To znači da će oni koji ne potpišu dopušteno prekoračenje vjerojatno ostati bez mogućnosti korištenja prekoračenja. U slučaju minusa, on će se pretvoriti u kredit. Ako je osoba u minusu 1000 eura, ona više neće imati minus, nego će joj banka tih 1000 eura pretvoriti u kredit koji će morati otplatiti u ratama tijekom godine dana. Ako netko želi i dalje imati minus, onda bi trebao potpisati dopušteno prekoračenje. Imam prijateljicu koja više ne želi imati to prekoračenje i ona će iskoristiti priliku, neće potpisati dopušteno i banka će joj ukinuti trenutni minus”, pojasnio je i dodao kako građanima koji koriste kreditne kartice na rate koje su vezane uz prekoračenje, ako ne uzmu dopušteno, banka može staviti da prešutno bude nula, zbog čega će ostati bez mogućnosti kupovanja na rate.

Hrvatski telekom sprema drastičnu promjenu: Dio korisnika će ostati bez mreže

Nisu se odazvali pozivu banaka

Dakle, nakon isteka roka važenja ponude, onim potrošačima koji ne ugovore dopušteno prekoračenje, banke će ukinuti odobreno prešutno prekoračenje. Ukoliko je potrošač prethodno iskoristio dio ili cijelo odobreno prešutno prekoračenje, banke će za iskorišteni iznos omogućiti postupnu otplatu na 12 mjeseci.

Ako i nakon toga banke odluče odobravati prešutna prekoračenja, moći će ih odobravati maksimalno do iznosa jedne plaće (mirovine) i po kamatnoj stopi koja može biti viša od one za dopuštena prekoračenja jer se na prešutna prekoračenja više neće primjenjivati ograničenje efektivne kamatne stope. Potrošači će i dalje moći ugovoriti dopušteno prekoračenje, na način da podnesu zahtjev, prema vlastitim potrebama za financijskim sredstvima, a banke će te zahtjeve obrađivati u skladu s poslovnom politikom.

Zabrinjava činjenica da se velik dio građana još nije odazvao pozivu banaka, ali i da većina ne zna razliku između dopuštenog i prešutnog prekoračenja.

“Prešutno prekoračenje, što je to”, upitala nas je Zagrepčanka Marija kada smo je zaustavili s pitanjem ima li prešutno prekoračenje i je li bila u banci da sredi prešutni minus. Marija nije jedina, jer velika većina ljudi s kojima smo pričali ima minus, ali ne znaju imaju li samo dopušteno ili prešutno prekoračenje. Dok većina građana živi u neznanju, banke su itekako znale što rade pa su na građanima uvođenjem prešutnog minusa zaradile milijune.

Brojni Hrvati će uskoro imati više novaca na računu, od 1. srpnja stupa novo pravilo na snagu

Ništa u korist potrošača

Naime, građani su na prešutni minus plaćali više kamate nego na dopušteni. Istraživanje HNB-a je pokazalo da je cijena prešutnih prekoračenja u prosjeku 30 posto viša od cijene dopuštenih prekoračenja, iako nije utvrđena bilo kakva druga razlika između tih dvaju oblika prekoračenja, posebno ne ona koja bi bila u korist potrošača.

Stručnjaci za financije upozoravaju da je minus najskuplji kredit jer se na prekoračenja plaća kamata i do 8,50 posto. Za informaciju, kamata na nenamjenske kredite uglavnom se kreće između 5,9 i 7,44 posto, ovisno o banci u kojoj ste digli kredit, što znači da na duge staza dizanjem kredita koji pokriva minus možete uštedjeti ozbiljan novac. Na kraju, najbolju lekciju bi nam mogla dati jedna Zagrepčanka kojoj je trebalo nekoliko godina da shvati da godišnje daje jednu mjesečnu plaću na minuse.

“Kad sam prvi put počela raditi u samo godinu dana do maksimuma sam ispucala kreditnu karticu i minus koji mi je tada bio tri mjesečne plaće. Trajalo je to nekoliko godina dok jednog dana nisam sjela za stolom i izračunala koliko plaćam godišnje za kamate. Ispalo je da godišnje banci dajem oko šest tisuća kuna što je bio iznos moje godišnje plaće u to vrijeme”, rekla nam je ova Zagrepčanka. Za nju je to, kako kaže, bio poziv na buđenje te je sljedećih nekoliko godina provela skupljajući novac kako bi izašla iz minusa. “Htjela sam da tih 6000 kuna dobivam ja, ne banka. Trebalo mi je više od tri godine na to riješim, ali jednom kad sam napokon uspjela, više nikad nisam ušla u minus”, zaključuje ona svoju priču.