Što Plenković zapravo smjera? Šef HDZ-a možda ima opak plan za nastavak svoje karijere

Tek što je priveo kraju jednu kampanju, premijer Andrej Plenković uključio se u drugu. Zaključak je to koji se može izvesti nakon što je HDZ predstavio svoju listu za europske izbore na kojoj se kao nositelj pojavljuje njihov šef, premijer Plenković koji i ovdje u zemlji još uvijek slovi za ključnog pregovarača oko formiranja vladajuće većine. Baš radi toga što su nedavno okončani parlamentarni izbori na kojima HDZ nije osvojio očekivani broj mandata s kojima su planirali uz postojeće partnere i manjinske zastupnike formirati većinu u javnosti se nakon Plenkovićeve kandidature za briselske izbore počelo polemizirati o tome kako je to naznaka za njegov odlazak s hrvatske političke scene.

Koliko u tim teorijama ima istine nisu sasvim sigurni ni u HDZ-u u kojem su se do izbora kleli kako Plenković ostaje na čelu države u svojem trećem mandatu, kao najdugovječniji vladar u povijesti zemlje. S obzirom na okolnosti Plenković kažu želi biti siguran.

”Ako se ne formira većina, ili ako se formira većina s vladom koja nije dugog vijeka Plenkoviću ostaje njegov mandat u Europskom parlamentu. Da se nije kandidirao na tim izborima on bi u slučaju eventualnog neuspjeha ovdje u Hrvatskoj ostao samo na razini saborskog zastupnika, a to bi bio slom svih njegovih ambicija”, smatra naš sugovornik iz vladajuće stranke koji ujedno dodaje i da Plenković svojim Pučanima treba isključivo kao pobjednik na europskim izborima te se samo u toj scenariju može nadati nekoj od fotelja.

HDZ bi mogao profitirati na EU izborima

”HDZ bi na europskim izborima mogao profitirati zbog svega ovog što se događa nakon parlamentarnih izbora, počevši od pregovora do sukoba u drugim opcijama. Međutim, sve manje od pet mandata osvojenih na EU izborima smatrati će se Plenkovićevim porazom”, tvrdi nadalje naš sugovornik koji kaže da taj cilj bez obzira na Plenkovićev angažman na europskim izborima neće biti lako dostići. Da je to doista tako moglo se vidjeti i na posljednjim europskim izborima održanima prije pet godina na kojima su HDZ i SDP bili izjednačeni. Te je izbore uz ostalo obilježila i skromna izlaznost od 30 posto, a u takvim okolnostima HDZ i SDP dobili su po četiri od ukupno 12 mjesta koliko naša zemlja ima u Europskom parlamentu.

U SDP-u se nadaju da će i ovaj put ponoviti rezultat s prošlih izbora, iako dio članova te stranke napominje kako nije dobra odluka to da se Tonina Piculu pozicionira na posljednje mjesto na ovoj listi te tvrde da postoji mogućnost da radi toga ipak spadnu na tri mandata, međutim nade polažu u Piculine preferencijalne glasove i njegovu kampanju koja je praktički već počela njegovim izravnim kritikama na račun vodstva stranke koju predstavlja na izborima.

Prognoze rezultata europskih izbora u našoj zemlji koncem ožujka iznosila je i platforma Europeelects prema kojoj bi HDZ mogao osvojiti pet mandata, njih četiri po ovoj računici pripalo bi SDP-u, a po jedan mandat išao bi za Možemo, DP i Most koji se u međuvremenu raspao pa je to pod upitnikom.

Neizvjesna europska budućnost Mislava Kolakušića

Upitno je i što će biti s Mislavom Kolakušićem koji ovih dana otvoreno polemizira sa svojim donedavnim koalicijskim partnerima iz DP-a, no upućeni tvrde da njegove šanse na europskim izborima unatoč svemu ne treba umanjivati, što se ne može reći za Ladislava Ilčića koji je na skliskom terenu. Kao što HDZ-ovu listu predvodi Plenković, tako SDP-ovu listu predvodi njihova popularna eurozastupnica Biljana Borzan koja iza sebe ima dva odrađena mandata u Bruxellesu.

Nije nepoznanica da se Borzan baš poput kolege Predraga Matića natjecala i na nedavno održanim parlamentarnim izborima, ali isključivo u znak simbolične potpore svojoj stranci, djelomice i radi toga što je Peđa Grbin svojim utjecajnim europskim kolegama jasno dao do znanja da ih neće kandidirati na europskim izborima, ukoliko im ne priskoče u pomoć na onim parlamentarnim.

Da Borzan i sada na europskim izborima ima potencijala evidentno je iz toga što je u Sabor ušla s posljednjeg mjesta u četvrtoj izbornoj jedinici u kojoj je osvojila 9585 glasova, dok je Matić kao nositelj liste u petoj jedinici osvojio 12.417 glasova. ”Za Plenkovića bi najveći debakl bio da Borzan dobije više preferencijalnih glasova od njega”, kaže naš sugovornik koji tvrdi da je uz ovaj dvojac najjače ime na SDP-ovoj listi ono Piculino, ali i ime Dalije Orešković. Kada su HDZ-ovci po srijedi naš sugovornik kaže da je interesenata za europske izbore bilo jako puno.

Daleko od očiju Hrvata vodi se velika igra: Sve su glasnije priče da Plenković ide na novu funkciju

Plenković forsira Pavića

”To ne čudi, radi se o vrlo dobro plaćenom poslu, a nitko vas ništa ne pita. Manji je medijski pritisak i logično je da su mnogi zainteresirani za obnašanje te dužnosti. Plenković je toga svjestan. Iznenadilo nas je što je na cjedilu ostavio Ninu Obuljen Koržinek koja je spominjana kao kandidat na našoj listi baš kao i Andro Krstulović Opara. Veliko iznenađenje je to što se na listi opet pojavljuje Davor Ivo Stier, ali nakon parlamentarnih izbora Plenković mu je morao dati još jednu priliku s obzirom na broj preferencijalnih glasova koje je osvojio”, smatra naš sugovornik koji ujedno primjećuje da je Plenković degradirao Karla Resslera koji je na prošlim europskim izborima bio najjači HDZ-ov adut.

”Zanimljivo je i to da je nakon parlamentarnih izbora na kojima je Nikolinu Brnjac gurnuo na margine, njeno ime sada osvanulo na listi za europske izbore. Pitanje je što točno Plenković s njom smjera, ali mislim da ona ovakvim pozicioniranjem ne može biti posve zadovoljna. Očekivano je na listi i Željana Zovko, ali i Sunčana Glavak, ali je neočekivano nisko na listi Tomislav Sokol koji je nazivan Plenkovićevim mladim lavom”, tvrdi naš sugovornik koji kaže da Plenković iz nekog samo njemu znanog razloga forsira i bivšeg ministra Marka Pavića koji je na svim izborima, na kojima je nastupao doživio debakl. Iznenadilo je mnoge u HDZ-u i to što se na listi pojavio ravnatelj Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije Ante Mihanović, a iznenađenje nije to što se na začelju liste nalazi nestranačka Marijana Petir koja se nada povratku u europske klupe gdje doista i jest bila jedna od naših najuspješnijih zastupnica.

Kako tvrde upućeni osim Plenkovića, prestižnoj fotelji potpredsjednice Europske komisije nada se i Dubravka Šuica o čemu je nedavno pisao i Politico u kojem su uz ostalo prije par dana ustvrdili kako je hrvatski premijer Andrej Plenković jedan od favorita za predsjednika Europske komisije što je funkcija za koju se trenutno kao jedina službena kandidatkinja natječe premijerova prijateljica Ursula von der Leyen.

Plenković oprezan s von der Leyen

”Pitanje je hoće li se Plenković htjeti upuštati u takve utakmice, ili će kao saveznik von der Leyen dobiti neku od potpredsjedničkih funkcija u EK, ali sa širokim ovlastima”, tumači naš sugovornik iz HDZ-a koji kaže da prije svega toga Plenković mora odlučiti hoće li uopće sudjelovati u briselskim političkim utakmicama, ili će ipak ostati ovdje u državi. ”TO se barem do ponedjeljka neće znati. Plenković još ni sam nije siguran što planira, jer će pregovori oko formiranja većine potrajati, a i nakon europskih izbora dogovori oko preraspodjele ondašnjih fotelja mogli bi se otegnuti do jeseni”, smatra naš sugovornik koji ipak naglašava kako ima istine i u tome da Plenković svojim angažmanom na europskoj listi pokušava osnažiti poziciju svoje stranke na tim izborima kao što je to i sam kazao tvrdeći da mu je jedina ambicija osvajanje trećeg premijerskog mandata.

Osvajanju drugog mandata nada se pak von der Leyen, dok za to vrijeme Politico izvještava kako ta opcija više nije sasvim sigurna jer ne uživa potporu ni svojih pučana, o čemu se raspisao i njemački Bild koji osim Plenkovića kao favorita za predsjednika EK spominje i grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa. Ono što se također u ovom uglednom mediju navodi jest da von der Leyen do visoke funkcije treba preskočiti tri prepreke-pobijediti na izborima, dobiti povjerenje šefova država i vlada zemalja članica te na koncu Europskog parlamenta. U europskim medijima u slučaju aktualne šefice Komisije problematizira se nabava cjepiva protiv covida, ali i sporno imenovanje stranačkog kolege na posebnu dužnost u briselskoj administraciji, što se smatra razlozima radi kojih von der Leyen gubi potporu.

No, pitanje svih pitanja jest koliko je ona uistinu i imala široku potporu jer ne treba zaboraviti da je i na stranačkom kongresu u Bukureštu kao jedina kandidatkinja Pučana za predsjednicu Komisije dobila 400 glasova od 499 delegata. Nije tajna da je von der Leyen i prije pet godina kod glasovanja u EU parlamentu praktički bola na knap, no bez obzira na sva nagađanja i medijske napise o umanjenju njenih šansi Ursulu von der Leyen ne treba otpisati. Zna to vrlo dobro i Plenković koji zato mudro šuti o svojim planovima, ne bi li zaštitio vlastitu poziciju ne samo ovdje u Hrvatskoj, već i na europskoj razini.