PAD PETRINJE NA DANAŠNJI DAN: Podaci govore da je ubijeno više od 500 Hrvata!

Nakon zauzimanja najvećeg grada na Banovini koji se dogodio 21. rujna 1991., srpske su snage ubile veliki broj civila te počinile zločine nad zarobljenim vojnicima o čemu danas svjedoče brojne masovne grobnice diljem grada.

Dostupni podaci govore o oko 350 ubijenih civila Petrinjaca i više od 250 branitelja Petrinje. Riječ je o gradu u kojem su brojni zločini počinjeni nekoliko dana uoči okupacije, kao i na sam dan konačnog pada kada su u samo središte ušli tenkovima JNA te, ne mareći za civile, započeli sa uništavanjem Petrinje i ubijanjem građana tijekom čega je grad pretrpio jedno od najvećih razaranja u svojoj povijesti.

Petrinja je bila grad leševa

Prema podatcima iznesenim u osuđujućoj presudi potpukovniku JNA Slobodanu Tarbuku, u napadima koji su se dogodili 16. i 21. rujna, poginuli su brojni civili koje je JNA skupljala danima nakon pada. Mrtve Petrinjce pronalazili su po kućama, vrtovima, ulicama, garažama, vežama, ulicama, dvorištima i podrumima, a brigu o poginulima poslije je preuzela civilna zaštita. Žrtve su većinom bile srednje dobi, a ubijane su iz vatrenog oružja, no neki su ubijeni sjekirama ili nakon toga masakrirani. Samo na pad Petrinje ubijeno je više od stotinu građana, no brojka ubijenih Hrvata u gradu i okolici za vrijeme i nakon okupacije premašuje 500.

Pune četiri godine patnje

Premda je Petrinja pala 21. rujna, hrvatske snage iz okruženja nisu se predavale. Selo Nova Drenčina koje je spojeno s Petrinjom, pokazivalo je posebno jak otpor. No, i to je 6. listopada ugušeno na posebno brutalan način. Četnici su napali selo, ubili Nikolu Jelekovca i pripadnika ZNG-e Mirka Vidovića, te razorili i zapalili sve na što su naišli. Padom Petrinje Srbija je zaokružila svoja osvajanja na području Banovine sve do Kupe. Glinu, Topusko i Hrvatsku Kostajnicu neprijatelji su već su prije osvojili i pridružili tzv. RSK. Stabiliziranjem tih osvojenih područja, ostvarili su strateško zaleđe i uvjete za daljnje pokušaje osvajanja Hrvatske prema sjeveru, jugu i zapadu, nakon čega je uslijedio napad na Karlovac kao dio sveopćeg napada na Hrvatsku početkom listopada 1991.

Napaćena Petrinja je pod okupacijom bila sve do ljeta 1995. i VRO Oluje kojom je konačno vraćena u hrvatske ruke.